VIJEĆE sigurnosti Ujedinjenih naroda usvojilo je u četvrtak rezoluciju kojom je pozvalo na završetak rada Haškog suda 2010., razdvojilo mandat tužiteljstva Haškog suda od Međunarodnog kaznenog suda za Ruandu i pozvalo zemlje bivše Jugoslavije da uhite optuženike za ratne zločine koji se još nalaze na slobodi.

Rezolucijom 1503, koja je usvojena jednoglasno i bez rasprave, pozivaju se Haški sud (ICTY) i Sud za Ruandu (ICTR) da poduzmu sve mjere kako bi završili istrage do kraja 2004., sva prvostupanjska suđenja do kraja 2008., i da završe svoj rad 2010.

Vijeće sigurnosti je ovom rezolucijom razdvojilo mandate tužiteljstava Haškoga i Ruandskog suda. Glavna tužiteljica Haškoga suda Carla del Ponte, čiji je mandat obuhvaćao i ICTR, bi trebala i dalje biti nadležna za ICTY, a ICTR će dobiti vlastitog tužitelja koji tek treba biti imenovan.

Rezolucija pozdravlja korake koje su poduzele zemlje bivše Jugoslavije da unaprijede suradnju sa sudovima i uhite optuženike za ratne zločine, "ali konstatira sa zabrinutošću da određene države još ne pružaju punu suradnju". Tekst ne navodi o kojim se zemljama radi.

Govoreći o zemljama bivše Jugoslaviji Vijeće sigurnosti je pozvalo sve države, a posebice Srbiju i Crnu Goru, Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu i Republiku Srpsku unutar BiH "da ojačaju suradnju sa ICTY-jem i pruže mu svu neophodnu pomoć, posebice kako bi se Radovan Karadžić i Ratko Mladić, kao i Ante Gotovina i svi drugi optuženici priveli ICTY-ju i poziva ove i druge optuženike ICTY-ja koji su na slobodi da se predaju ICTY-ju".

Rezolucijom se zemlje članice UN-a pozivaju da razmotre mjere protiv "pojedinaca i skupina ili organizacija koji pomažu optuženicima koji su na slobodi da nastave izbjegavati pravdu" uključujući ograničavanje putovanja i zamrzavanje njihove imovine.

Vijeće sigurnosti u Rezoluciji, pozivajući zemlje bivše Jugoslavije na suradnju sa Haškim sudom, ni na koji način ne spominje moguće uvođenje sankcija bilo kojoj zemlji zbog nesuradnje. Jezik koji Rezolucija koristi pozivajući zemlje na jačanje suradnje je najblaži mogući i ne sadržava izraze poput zahtijevati koji bi u terminologiji Vijeća sigurnosti mogli biti znak mogućih sankcija.

Tjednik Globus je u posljednjem broju objavio kako bi zbog neizručenja generala Ante Gotovine Haškom sudu Vijeće sigurnosti moglo Hrvatskoj uvesti sankcije. Sjednica na kojoj je usvojena Rezolucija 1503 trajala je samo pet minuta i završila je bez rasprave što i prema običajima UN-a svjedoči da se radi o tehničkom dokumentu, a ne političkom kakav bi bio da se radilo o mogućim sankcijama.

Šef Stalne misije Republike Hrvatske pri UN-u Vladimir Drobnjak uručio je nakon sjednice predsjedatelju Vijeća sugurnosti sirijskom veleposlaniku Mikhailu Wehbeu pismo hrvatskog premijera Ivice Račana u kojem je izrazio nezadovoljstvo što se ime hrvatskog generala Ante Gotovine navodi u kontekstu najtežih ratnih zločinaca Radovana Karadžića i Ratka Mladića.

Račan je u pismu kazao kako hrvatska Vlada "žali zbog dojmova stvorenih tekstom spomenute rezolucije i odbija a priori izjednačavanje odgovornosti odbjeglog umirovljenog generala HV Ante Gotovine s krivnjama optuženih Radovana Karadžića i Ratka Mladića".

Račan je u pismu obećao svu pomoć i suradnju Haškom sudu te rekao da Hrvatska neće odstupiti od svojih obveza prema optuženima za ratne zločine i javno pozvao Gotovinu da se pojavi pred Haškim sudom.

Vijeće sigurnosti u Rezoluciji, određujući izlaznu strategiju Haškog suda, podržava namjeru Suda da ustupi domaćim sudovima pojedine slučajeve, posebice optuženike nižeg ranga. Rezolucija poziva međunarodnu zajednicu da pomogne nacionalnim pravosuđima, kao dio izlazne strategije Haškog suda, da poboljšaju svoje mogućnosti suđenja u slučajevima koje im prebaci ICTY.

Račan je pismu rekao kako je hrvatsko pravosuđe već procesuiralo i da nastavlja procesuirati počinitelje ratnih zločina na području Hrvatske, bez obzira na nacionalnu i vjersku pripadnost, te da je spremno prihvatiti nove slučajeve koje bi mu ustupio Haški sud.