IAKO je saborsko Povjerenstvo za sukob interesa osnovano prije godinu i pol dana, pri čemu je odmah po osnivanju Povjerenstva rečeno kako će imovinske kartice državnih dužnosnika biti objavljene na Internetu, do dana službeni su podaci i dalje nedostupni javnosti.

Jutarnji list je na nedavno pokrenutom portalu www.jutarnji.hr objavio imovinske kartice javnih dužnosnika, što je izazvalo burnu reakciju Povjerenstva.

Predsjednik Povjerenstva, SDP-ovac Josip Leko, je u utorak na press konferenciji održanoj u Hrvatskom saboru, ustvrdio da je Jutarnji list nezakonito objavio imovinske kartice.

"U Povjerenstvu ne postoji zbirka podataka koja je objavljena na web portalu." - dodao je Leko, rekavši i da je "Jutarnji" objavio i zakonom zaštićene osobne podatke, poput ušteđevine dužnosnika i njihove djece te adresa dužnosnika.

No, s njim se ne slaže bivši predsjednik Povjerenstva za sukob interesa, HNS-ovac Antun Kapraljević, koji je podsjetio da informacije o imovini dužnosnika moraju biti javne.

"Građani imaju pravo vidjeti imovinu dužnosnika, a i sami dužnosnici tim bi putem mogli javnosti prijavljivati izmjene svog imovinskog stanja." - ustvrdio je Kapraljević.

No, objava imovinskih kartica na portalu Jutarnjeg lista ipak je podsjetila Povjerenstvo na činjenicu da je prije godinu i pol dana najavilo kako će podatke o imovinskom stanju dužnosnika objaviti na vlastitom webu. Leko je u utorak svu odgovornost prebacio na tehničku službu Sabora.

"Kada saborska služba osigura tehničke uvjete, mi ćemo svoju zbirku objaviti." - kazao je Leko, pa dodao kako tehnička služba Sabora za to treba osigurati server i poseban računalni program.

Ono što bi javnost trebalo puno više brinuti od navodne neučinkovitosti saborske tehničke službe jest činjenica da su podaci o imovini dužnosnika trebali biti objavljeni prije više od godine dana.

Javna dostupnost tih podataka predviđena je i Zakonom o sprječavanju sukoba interesa, a u roku od godine dana stigne se izraditi i najkompleksniji web portal, a kamoli ne jednostavna stranica s imenima i fotografijama dužnosnika i pripadajućim imovinskim karticama. Naravno, za takvo što mora postojati i volja, koja u Povjerenstvu očito ne postoji.

No, kad mediji obave posao koji su trebali obaviti nadležne institucije, onda iste te institucije gotovo u pravilu optužuju medije za nezakonitu objavu podataka koje su nadležne službe trebale davno objaviti. Apsurd? Ne, to je uobičajen način razmišljanja hrvatskih političara poniklih u jednopartijskom sustavu.

N.B.