Ljudska prava u BiH pod teterom nacionalnih i političkih podjela

STANJE ljudskih prava u BiH i dalje je nezadovoljavajuće jer je opterećno ncionalnim podjelama unutar zemlje kao i izostankom reformi koje bi je brže približile euroatlanstkim integracijama, ocjena je Helsinškog odbora za ljudska prava BiH iznesena u godišnjem izvješću te organizacije objavljenom u subotu u Sarajevu. L

Predsjednik Helsinškog odbora za ljudska prava BiH Srđan Dizdarević kazao je novinarima da su 2003. godinu u toj zemlji bitno obilježili pokušaji vladajućih nacionalističkih stranaka da očuvaju etničke i političke podjele, što izrazito negativno utječe na poštivanje ljudskih prava.

Kao posebno opasne, Dizdarević cijeni pokušaje vladajućih stranaka da retorikom o ugroženosti vlastitog naroda zadrže politički utjecaj. "Očevidno je da nacionaličke stranke nisu u stanju homogenizirati vlastiti narod ničim drugim osim širenjem straha i teza o ugroženosti", rekao je Dizdarević, upozorivši kako takvi postupci opasno podsjećaju na razdoblje koje je prethodilo ratnim sukobima.

Vladajućim je strankama zamjereno da u praksi primjenjuju dvostruke standarde ponašanja, ignorirajući manjinska prava na područjima na kojima su pripadnici njihova naroda u većini, dok na drugim područjima inzistiraju na poštivanju međunarodnih standarda u zaštiti ljudskih prava. Kao drastični primjer Dizdarević je naveo Sarajevo gdje je, unatoč proklamiranoj multietničnosti toga grada, u lokalnoj administraciji 95 posto zaposlenih iz reda bošnjačkog naroda.

Nepostojanje spremnosti za reforme, posebice u oblasti gospodarstva, dodatna su opasnost za stabilnost BiH a u Helsinškom odboru smatraju da su svi pozitivni pomaci rezultat pritisaka međunarodne zajednice.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Navedeno se posebice odnosi na napore za preustrojem pravosudnog sustava, odnosno postupak imenovanja sudaca i tužitelja s praktično doživotnim mandatom koji je upravo u tijeku i treba biti dovršen do travnja ove godine. Dizdarević je izjavio da je to pozitivan događaj za BiH jer će suce i tužitelje osloboditi stega političkih stranaka i vlasti, no oni će, barem za izvjesno razdoblje, nastaviti ovisiti o predstavnicima međunarodne zajednice.

Helsinški odbor BiH izražava uvjerenje da međunarodna zajednica nije smjela dopustiti ukidanje Doma za ljudska prava iza kojega je ostalo više od deset tisuća nerješenih predmeta.

Problematičnim se smatra i način na koji su izabrani prvi domaći ombudsmani BiH jer je, po procjenama Helsinškog odbora, taj postupak obavljen po kriterijima nacionalne i stranačke pripadnosti.

Dizdarević je pozitivnim razvojem događaja u 2003. godini ocijenio provedbu imovinskih prava jer do prosinca izbjeglicama i prognanicima vraćeno 90 posto imovine. Stvarnog povratka izbjeglica u tom ospegu, međutim, nije bilo, na što su utjecali kako politički tako i gospodarski razlozi.

Helsinški odbor BiH nedopustivom smatra činjenicu da su najtraženiji ratni zločinci poput Radovana Karadžića i Ratka Mladića još uvijek na slobodi, kao i što ni osam godina od završetka rata još uvijek nije poznata sudbina više od 17 tisuća osoba koje se vode kao nestale.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara