marija bistrica: simpozij u povodu 150. obljetnice zagrebačke nadbiskupije
Tekst se nastavlja ispod oglasa
U povodu 150. obljetnice uspostave Hrvatskoslavonske crkvene pokrajine i uzdignuća Zagrebačke biskupije na čast nadbiskupije u Mariji Bistrici je danas počeo dvodnevni međunarodni znanstveni simpozij o toj temi. L
Vrijeme održavanja simpozija, kojim završava i proslava godine Zagrebačke metropolije, odabrano je na obljetnicu objave svečane Bule 11. prosinca 1852., kojom je papa Pio IX. Zagrebačku biskupiju proglasio nadbiskupijom, a biskup Haulik imenovan zagrebačkim nadbiskupom.
Skup su organizirali Zagrebačka nadbiskupija, Katolički bogoslovni fakultet (KBF) i Društvo za povjesnicu Zagrebačke nadbiskupije "Tkalčić".
Nadbiskup zagrebački kardinal Josip Bozanić je, pozdravivši skup, istaknuo da je nakana simpozija upozoriti na važnost toga povijesnog događaja, osobito danas, dodao je, kad je Zagreb postao i međunarodno važnim središtem.
Apostolski nuncij u Hrvatskoj Juan Javier Lozano također je podsjetio na važnost te obljetnice za Crkvu u Hrvata, koja je, rekao je, prolazila kroz teška povijesna razdoblja i pri tomu ostala vjerna Svetoj Stolici.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Dekan KBF-a Josip Baloban je kazao da se mjesna Crkva i KBF u Zagrebu "iznova moraju pozicionirati u demokratskom okružju koje još nije do kraja demokratsko".
Proces uzdignuća Zagrebačke nadbiskupije u nadbiskupiju trajao je od 1850. do 1855. u tri etape: od zahtjeva bana Josipa Jelačića do odobrenja carske vlade 1850.-1851., procesa odobrenja Svete Stolice 1851.-1853. i ustoličenja Haulika u Zagrebu do konačna prekida s ugarskim biskupijama (1853.-1855.), rekao je Tomislav Mrkonjić iz vatikanskog Arhiva, koji se u izlaganju osvrnuo na ulogu Svete Stolice u tom procesu.
Stajalište Svete Stolice i bečkoga nuncija msgr. Prele prema Katoličkoj crkvi u hrvatskom narodu pokazalo se tom prilikom bitnim za ostvarenje i hrvatskih nacionalnih interesa, što se može uzeti kao paradigma za gotovo sve sljedeće odnose između Hrvatske i Svete Stolice, istaknuo je, uz ostalo, Tomislav Mrkonjić.
Povjesničarka Agneza Szabo govorila je o ulozi Hrvatskog sabora i bana Josipa Jelačića u uzdignuću Zagrebačke nadbiskupije, a Stjepan Razum iz arhiva Zagrebačke nadbiskupije predstavio je ulogu i značenje nadbiskupa Haulika, koji je 1856. postao i prvim kardinalom na stolici zagrebačkih biskupa.
Vrijeme održavanja simpozija, kojim završava i proslava godine Zagrebačke metropolije, odabrano je na obljetnicu objave svečane Bule 11. prosinca 1852., kojom je papa Pio IX. Zagrebačku biskupiju proglasio nadbiskupijom, a biskup Haulik imenovan zagrebačkim nadbiskupom.
Skup su organizirali Zagrebačka nadbiskupija, Katolički bogoslovni fakultet (KBF) i Društvo za povjesnicu Zagrebačke nadbiskupije "Tkalčić".
Nadbiskup zagrebački kardinal Josip Bozanić je, pozdravivši skup, istaknuo da je nakana simpozija upozoriti na važnost toga povijesnog događaja, osobito danas, dodao je, kad je Zagreb postao i međunarodno važnim središtem.
Apostolski nuncij u Hrvatskoj Juan Javier Lozano također je podsjetio na važnost te obljetnice za Crkvu u Hrvata, koja je, rekao je, prolazila kroz teška povijesna razdoblja i pri tomu ostala vjerna Svetoj Stolici.
Proces uzdignuća Zagrebačke nadbiskupije u nadbiskupiju trajao je od 1850. do 1855. u tri etape: od zahtjeva bana Josipa Jelačića do odobrenja carske vlade 1850.-1851., procesa odobrenja Svete Stolice 1851.-1853. i ustoličenja Haulika u Zagrebu do konačna prekida s ugarskim biskupijama (1853.-1855.), rekao je Tomislav Mrkonjić iz vatikanskog Arhiva, koji se u izlaganju osvrnuo na ulogu Svete Stolice u tom procesu.
Stajalište Svete Stolice i bečkoga nuncija msgr. Prele prema Katoličkoj crkvi u hrvatskom narodu pokazalo se tom prilikom bitnim za ostvarenje i hrvatskih nacionalnih interesa, što se može uzeti kao paradigma za gotovo sve sljedeće odnose između Hrvatske i Svete Stolice, istaknuo je, uz ostalo, Tomislav Mrkonjić.
Povjesničarka Agneza Szabo govorila je o ulozi Hrvatskog sabora i bana Josipa Jelačića u uzdignuću Zagrebačke nadbiskupije, a Stjepan Razum iz arhiva Zagrebačke nadbiskupije predstavio je ulogu i značenje nadbiskupa Haulika, koji je 1856. postao i prvim kardinalom na stolici zagrebačkih biskupa.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati