Mediteranski program Svjetskog fonda za zaštitu divljine (World Wildlife Fond) dao je u srijedu svoj doprinos radu Konferencije o održivom razvoju ribarstva u Veneciji, podržavši neke predložene mjere i ukazujući sudionicima skupa na goruće probleme u ribarstvu Sredozemlja.

Tako su podržali uvođenje zaštićenih ribolovnih zona, a što je preporuka Europske komisije i Venecijanske deklaracije, ukazujući na procvat nelegalnog, neprijavljenog i nereguliranog ribaranja zbog nepostojanja takvih zona u Sredozemlju i nedostatka kontrole na otvorenom moru.

Mediteranski program WWF-a ističe pozitivna iskustva Španjolske koja je 1998. u Sredozemlju proglasila zaštićenu ribolovnu zonu širine 49 milja. Od tada je u toj zoni uspješnija borba protiv ilegalnog ribarenja i uveden je stalni nadzor.

WWF je upozorio i na "zlatnu groznicu" koja je zavladala Sredozemljem vezano uz uzgoj tuna. Iako je uzgoj počeo 1997., već 2002. su farme tuna u Hrvatskoj, Španjolskoj, Malti, Italiji i Turskoj osigurale 78 posto japanskog uvoza tuna iz Sredozemlja.

Farme tuna danas niču kao gljive poslije kiše i u drugim zemljama, Alžiru, Cipru, Libanonu, Libiji, Tunisu i Siriji, pojačavajući pritisak na fondove tuna u slobodnom moru i povećavajući prijetnju za okolis.

WWF je također upozorio na praksu lova tune i igluna plutajućim mrežama u Maroku, Italiji, Francuskoj i Turskoj, vrsti ribolova u kojem stradaju na tisuće dupina, morskih pasa i morskih kornjača.

Upravo u vrijemme održavanja Venecijanske konferencije, Međunardona komisija za zaštitu atlantskih tuna uvela je potpunu zabranu plutajućih mreža na Mediteranu za sve svoje članice, za što se WWF deset godina zalagao.

(Hina) dh rt