SLUČAJ generala Ante Gotovine ostaje otvoreno pitanje suradnje Hrvatske s Haškim sudom, a njegovo uhićenje, koje je od najveće važnosti, trebalo je biti riješeno već odavno, rekao je u utorak u New Yorku predsjednika Haškog suda Theodor Meron.

Meron je zajedno s glavnom tužiteljicom Haškog suda Carlom del Ponte u utorak podnio izvješće Vijeću sigurnosti UN o radu ICTY-ja i suradnji zemalja bivše Jugoslavije sa Sudom.

"Suradnja Hrvatske sa Sudom je dobra na svim poljima, osim uhićenja Ante Gotovine, jedinoga preostalog bjegunca pred pravom iz Hrvatske", rekao je Meron.

"Potreba da se Gotovina uhiti i izruči Den Haagu i dalje je pitanje od najveće važnosti, koje je trebalo biti riješeno već davno", naglasio je Meron.

Govoreći o suradnji drugih zemalja bivše Jugoslavije s Haškim sudom, Meron je rekao da Republika Srpska ne surađuje nikako, a Sud je i dalje zabrinut što vlasti SCG nedostatno surađuju sa Sudom, posebice što im manjka volje da se uhite odbjegli otpuženici.

Meron je Vijeću sigurnosti rekao da su pojačana suradnja zemalja bivše Jugoslavije sa Sudom te mogućnost da se pojedini slučajevi srednje i niže rangiranih otpuženika prebace na lokalne sudove, važni čimbenici za provođenje izlazne strategije Haškog suda.

Prema izlaznoj strategiji ICTY bi do kraja 2004. godine trebao završiti sve istrage, sva suđenja do kraja 2008. i završiti s radom 2010. godine.

Govoreći o prebacivanju slučajeva lokalnim pravosuđima u zemljama bivše Jugoslavije, Meron je rekao da Sud nastoji pomoći u osposobljavanju sudaca i tužitelja u tim zemljama, kako bi bili sposobni preuzeti slučajeve.

Meron je pohvalio Hrvatsku u tom pogledu, rekavši da je tijekom svoga prvog službenog posjeta Hrvatskoj početkom studenoga bio impresioniran profesionalizmom Vrhovnog suda i Županijskoga suda u Zagrebu. "Optimističan sam glede njihove sve veće sposobnosti da sude slučajeve ratnih zločina prema međunarodnim ljudskim pravima i nužnim standardima", rekao je Meron.

Meron je također rekao da 12. studenoga primio pismo Misije OESS-a u Hrvatskoj u kojem se navodi da bi se ograničen broj sudova u Hrvatskoj mogao baviti ograničenim brojem haških slučajeva, ali da bi njihov veći broj mogao preopteretiti hrvatsko pravosuđe. Meron je, međutim, rekao da time nije zabrinut jer broj slučajeva koji će biti prebačeni Hrvatskoj vjerojatno ne će biti veliki.

Meron je poručio da prema sadašnjem stanju stvari Haški sud može završiti suđenja do 2008. svima koji su trenutačno u pritvoru ili na privremenoj slobodi, kao i suđenje generalu Gotovini kada bi bio izručen Haagu prije 2006. i suđen zajedno s Čermakom i Markačem.

Međutim, upozorio je, svako novo povećavanje broja slučajeva, uključujući i hvatanje Radovana Karadžića i Ratka Mladića, učinilo bi poštivanje roka od 2008. godine ovisnim o rješavanju nekih trenutačnih ili budućih slučajeva na drugi način, a ne punim suđenjima pred Haškim sudom.