VLADA će od ugledne institucije naručiti analizu troškova i prednosti ulaska u EU, zaključak je s današnje tematske sjednice Vlade o pregovorima s Europskom unijom i njihovom utjecaju na gospodarski razvoj Hrvatske.

Članovi Vlade time su se suglasili s prijedlogom predsjednika države Stjepana Mesića, koji je, s guvernerom HNB-a Željkom Rohatinskim, prvi put sudjelovao na sjednici Vlade u mandatu premijera Ive Sanadera.

Predsjednik Mesić pozvao je premijera Sanadera i njegove ministre da ispune mandat što su im ga građani dali na parlamentarnim izborima.

Vladu je pozvao na transparentne, promišljene, konkretne i dugoročno osmišljene poteze, te zatražio da hitno dovrši program gospodarskog razvoja i da u njemu pokaže nužnu dozu socijalne osjetljivosti.

Ako od ljudi tražimo odricanja, ako očekujemo da se pomire s oskudicom, onda im barem moramo reći dokle i zašto, poručio je.

Mišljenja je da nedostatak dugoročne strategije gospodarskog razvoja Vlada ponekad nadoknađuje prihvaćanjem i realiziranjem "recepata, pa i više od toga: diktata međunarodnih monetarnih, odnosno financijskih institucija".

Mesić je kritičan u pogledu stanja u gospodarstvu i kaže da, unatoč pokušajima da se stvari prikažu ružičastima, nema mjesta zadovoljstvu.

U prilog tome navodi da je udio vanjskog duga u BDP-u 83 posto, da se broj nezaposlenih ne smanjuje, da još uvijek nije dostignuta razina prijeratne proizvodnje, da imamo mali sloj bogatih, a većinu koja tek preživljava.

Suglasan je da je Hrvatska ove godine ostvarila krupan korak na putu prema članstvu u EU, te napominje da se mora naći načina da se u pregovorima zaštite ključni nacionalni interesi - poljoprivreda i pravo na kupnju nekretnina.

Poručuje pritom da fasciniranost lobiranjem, koja kod nekih očito postoji, treba zamijeniti spremnošću na konkretno djelovanje.

Treba poboljšati komunikaciju Vlade i građana

Vladu je pozvao da u pregovorima s EU bolje komunicira s građanima, te istaknuo važnost korištenja pretpristupnih fondova, čije uspješno korištenje znači i uspješno provođenje reformi.

Kod svake nove članice samo fondovi, bez reformi, pridonose rastu BDP-a od tri posto, kazao je Mesić, izračunavši da bi u 14 godina EU mogla bespovratno u Hrvatsku uložiti oko dvije tisuće eura po stanovniku.

Vrlo bitnim ocjenjuje što je u očima međunarodne zajednice Hrvatska uspjela vratiti svoju vjerodostojnost.

Ako smo se, kaže, za nešto opredijelili, onda moramo imati hrabrosti stajati iza svoje politike i tu politiku provoditi, dosljedno i bez kolebanja.

U Haagu se ne sudi Hrvatima, osuđeni ratni zločinci će odgovarati

Upozorio je pritom da načelna politička opredjeljenja ne smiju postati taocima kratkoročnih unutarnje-političkih prepucavanja, konkretizirajući kako misli na odnose Hrvatske sa SCiG i odnose s Haaškim sudom.

U Haagu se, kaže, ne sudi ni Hrvatima, ni Srbima, ni Bošnjacima, ni generalima ni političarima, nego osumnjičenima i optuženima za ratne zločine.

"Bit će među njima, govorim o onima iz Hrvatske, i onih koji su nesumnjivo zaslužni za obranu zemlje, i te im zasluge nitko neće ni poreći, ni oduzeti. Ali, ako se dokaže da su krivi za ratne zločine, odgovarat će", poručio je Mesić.

Sanader zadovoljan ocjenom gospodarstvenika njegove ekonomske politike

Premijer Ivo Sanader je rekao da je Vladin plan gospodarsku strategiju završiti do proljeća iduće godine, ističući da Vlada svoju gospodarsku politiku želi graditi na istinskom socijalnom partnerstvu.

Opetovao je da će Hrvatska morati u svoj BDP- uračunati i sivu ekonomiju, koja se procjenjuje na 15 posto, što će se odraziti i na podatke o udjelu vanjskog duga u BDP-u, pa on ne bi bio 83 nego 70 posto.

Izrazio je i zadovoljstvo prosječnom ocjenom 3,2 koju su ekonomskoj politici njegove Vlade dali poduzetnici.

Guverner središnje banke Željko Rohatinski najavio je da će HNB kao i do sada davati punu podršku ostvarivanju ciljeva ekonomske politike, prije svega gospodarskog rasta i povećanja zaposlenosti u granicama koje neće ugroziti stabilnost cijena.

Rohatinski je upozorio i na dva primjera pokušaja da se početkom pregovora s EU pokušaju realizirati neki parcijalni interesi: na pismo slovenskog Ministarstva vanjskih poslova o štednji u Ljubljanskoj banci, te na pismo Europske investicijske banke vezano za depozite koje bi uložila u hrvatsko poslovno bankarstvo.

Stavovi prezentirani u tim dokumentima nemaju ni činjenično, ni pravno nikakvu utemeljenost, to shvaćamo kao pokušaj pritiska na Hrvatsku, Vladu, HNB, korištenje početka pregovora za neprincipijelnu realizaciju parcijalnih interesa, kazao je, uvjeravajući da će HNB znati i imati snage oduprijeti se takvim pritiscima.

Premijer pak poručuje da dug Ljubljanske banke prema hrvatskim štedišama ne može biti predmet sukcesije.

Riječ je o privatno-pravnom odnosu i to mora biti vraćeno hrvatskim štedišama, odlučan je Sanader.

Glavni hrvatski pregovarač Vladimir Drobnjak rekao je kako možemo biti zadovoljni tijekom, sadržajem i dinamikom pregovora s Unijom, no, rekao je, najteži posao tek slijedi.

O približavanju Hrvatske EU po pojedinim područjima govorili su resorni ministri.

Tako su predstavljeni smjerovi reformi u pravosuđu, financijama, gospodarstvu, te poljoprivredi, jednom od najzahtjevnijih područja pregovora, a izlaganje ministar Petra Čobankovića premijer je popratio komentarom "od hrvatskog sela do Bruxellesa".