Mesić razgovarao se estonskim predsjednikom Rueuetelom
Tekst se nastavlja ispod oglasa
BILATERALNI odnosi te približavanje euroatlantskim integracijama bile su glavne teme razgovora koje su u ponedjeljak u Tallinu održali hrvatski predsjednik Stjepan Mesić i njegov domaćin, estonski predsjednik Arnold Rueuetel.
Mesić je u ponedjeljak ujutro, nakon službenog dočeka, svoj službeni posjet Estoniji započeo razgovorima sa svojim domaćinom.
Mi poštujemo aspiracije Hrvatske za približavanjem euroatlantskim integracijama i podržavamo ulazak Hrvatske u EU?, kazao je estonski predsjednik na zajedničkoj konferenciji za novinare održanoj nakon sastanka, podsjetivši da je Estonija ušla u NATO, a uskoro će postati i članicom EU-a.
Dvojica predsjednika razgovarala su i o mogućnostima poboljšavanja suradnje u područjima gospodarstva, kulture i turizma.
Gospodarska suradnja, kazao je Rueuetel, do sada je bila skromna ali postoje mnoga područja u kojima se ta suradnja može poboljšati. Gospodarska razmjena između Tallinna i Zagreba prošle je godine iznosila skromnih 1,5 milijuna dolara.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
"Hrvatska je lijepa zemlja i Estonija će početi pokazivati vise interesa za Hrvatsku kao turističku destinaciju", kazao je Rueuetel, dodavši kako je bio iznenađen podatkom da je prošle godine Hrvatsku posjetilo samo 2.000 estonskih turista.
"Estonija je po pitanju ulaska u EU i NATO učinila vise od Hrvatske i njezino je iskustvo za nas dragocjeno", rekao je Mesić.
Hrvatska se, nastavio je, nada da će do 2007. godine ući u UE, a prije toga i u NATO.
"Važna je brzina kojom ispunjavamo europske standarde i pri tome se zauzimamo za individualni pristup", kazao je hrvatski predsjednik.
"Za nas je iskustvo Estonije posebno važno jer je Estonija najbrže od svih zemalja ispunila europske standarde", rekao je Mesić.
Hrvatski je predsjednik također istaknuo važnost političkog ali i fizičkog povezivanja sjevera i juga Europe, te kazao kako bi izgradnja autoceste koja bi od Baltika, preko Varšave i Budimpešte vodila prema Jadranu olakšala povezivanje dijelova Europe.
Estonija je 1991. godine proglasila nezavisnost od bivšeg SSSR-a, a otada je ubrzanim koracima krenula prema EU-u i NATO-u. Na summitu NATO-a u Pragu u studenome prošle godine Estonija je pozvana da se pridruži Savezu, a 16. travnja u Ateni će potpisati sporazum o pristupanju Europskoj uniji.
Estonci veliku pažnju posvećuju elektronizaciji zemlje, te je estonska vlada u kolovozu 2000. godine postala prva vlada u svijetu koja je potpuno kompjuterizirala svoj rad. Elektronizacija se provodi na svim razinama, tako da 40 posto stanovništva ima pristup Internetu.
Estonsku "elektronsku vladu" predsjedniku Mesiću predstavio je premijer Siim Kallas. Hrvatski je predsjednik u ponedjeljak u Tallinnu razgovarao i s predsjednicom parlamenta Enom Ergmom, a tijekom poslijepodneva posjetiti će luku Tallinn, koja je najveća luka na Baltiku.
Navečer će predsjednik Mesić zajedno s predsjednikom Rueuetelom biti nazočan predstavljanju hrvatske turističke ponude u organizaciji Hrvatske turističke zajednice. U cilju promoviranja hrvatskog turizma u baltičkim zemljama takve su prezentacije proteklih dana uspješno održane i u Litvi i Latviji.
(Hina) nab rb
Mesić je u ponedjeljak ujutro, nakon službenog dočeka, svoj službeni posjet Estoniji započeo razgovorima sa svojim domaćinom.
Mi poštujemo aspiracije Hrvatske za približavanjem euroatlantskim integracijama i podržavamo ulazak Hrvatske u EU?, kazao je estonski predsjednik na zajedničkoj konferenciji za novinare održanoj nakon sastanka, podsjetivši da je Estonija ušla u NATO, a uskoro će postati i članicom EU-a.
Dvojica predsjednika razgovarala su i o mogućnostima poboljšavanja suradnje u područjima gospodarstva, kulture i turizma.
Gospodarska suradnja, kazao je Rueuetel, do sada je bila skromna ali postoje mnoga područja u kojima se ta suradnja može poboljšati. Gospodarska razmjena između Tallinna i Zagreba prošle je godine iznosila skromnih 1,5 milijuna dolara.
"Hrvatska je lijepa zemlja i Estonija će početi pokazivati vise interesa za Hrvatsku kao turističku destinaciju", kazao je Rueuetel, dodavši kako je bio iznenađen podatkom da je prošle godine Hrvatsku posjetilo samo 2.000 estonskih turista.
"Estonija je po pitanju ulaska u EU i NATO učinila vise od Hrvatske i njezino je iskustvo za nas dragocjeno", rekao je Mesić.
Hrvatska se, nastavio je, nada da će do 2007. godine ući u UE, a prije toga i u NATO.
"Važna je brzina kojom ispunjavamo europske standarde i pri tome se zauzimamo za individualni pristup", kazao je hrvatski predsjednik.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
"Za nas je iskustvo Estonije posebno važno jer je Estonija najbrže od svih zemalja ispunila europske standarde", rekao je Mesić.
Hrvatski je predsjednik također istaknuo važnost političkog ali i fizičkog povezivanja sjevera i juga Europe, te kazao kako bi izgradnja autoceste koja bi od Baltika, preko Varšave i Budimpešte vodila prema Jadranu olakšala povezivanje dijelova Europe.
Estonija je 1991. godine proglasila nezavisnost od bivšeg SSSR-a, a otada je ubrzanim koracima krenula prema EU-u i NATO-u. Na summitu NATO-a u Pragu u studenome prošle godine Estonija je pozvana da se pridruži Savezu, a 16. travnja u Ateni će potpisati sporazum o pristupanju Europskoj uniji.
Estonci veliku pažnju posvećuju elektronizaciji zemlje, te je estonska vlada u kolovozu 2000. godine postala prva vlada u svijetu koja je potpuno kompjuterizirala svoj rad. Elektronizacija se provodi na svim razinama, tako da 40 posto stanovništva ima pristup Internetu.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Estonsku "elektronsku vladu" predsjedniku Mesiću predstavio je premijer Siim Kallas. Hrvatski je predsjednik u ponedjeljak u Tallinnu razgovarao i s predsjednicom parlamenta Enom Ergmom, a tijekom poslijepodneva posjetiti će luku Tallinn, koja je najveća luka na Baltiku.
Navečer će predsjednik Mesić zajedno s predsjednikom Rueuetelom biti nazočan predstavljanju hrvatske turističke ponude u organizaciji Hrvatske turističke zajednice. U cilju promoviranja hrvatskog turizma u baltičkim zemljama takve su prezentacije proteklih dana uspješno održane i u Litvi i Latviji.
(Hina) nab rb
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati