Milinović nema pojma što radi, vara Europu i javnost, a bolesni Hrvati će ispaštati

Tekst: I. Ćimić
Foto: Goran Mehkek, Mišo Lišanin (Cropix)

"PA NARAVNO, da znamo za te vaše brojke i podatke. Mislim da je o tome govorio i ministar Milinović nedavno. Naravno, dobit ćete sve u roku i vidjet ćete da vaši podaci ne odgovaraju istini", rekla je prije gotovo mjesec dana u telefonskom razgovoru glasnogovornica ministra zdravstva Zora Lažeta kada smo već četvrti put pismeno zatražili objašnjenje o nekim brojkama i informacijama koje dokazuju kako izjave ministra zdravstva Darka Milinovića o značajnim uštedama u zdravstvu jednostavno ne drže vodu.

Naravno, ni mjesec dana nakon što smo zatražili odgovore, iako je zakonski rok 14 dana, iz Ministarstva zdravstva unatoč obećanjima nisu nam odaslali nikakve podatke. Znali smo to od početka, jer da ih imaju sigurno bi ih i poslali.

Spajanje nema smisla, jer 70 posto troškova ide za plaće

Milinovića smo upitali, s obzirom na njegovu odluku o spajanju zagrebačkih bolnica zbog štednje, da prokomentira činjenicu da su ravnatelji klinika doktori znanosti te da prema granskom Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja kada nisu na funkciji ravnatelja imaju pravo na dodatak od 15 posto na plaću pa stoga ne stoji tvrdnja o uštedama na plaćama. Milinović u javnosti, kada je o matematici riječ, uvijek koristi šablone o podršci struke, no očigledno u njegovoj računici mnogo toga ne štima.

Podsjetimo kako je Vlada na prijedlog Milinovića početkom svibnja donijela odluke o pripajanju Klinike Vuk Vrhovac Kliničkoj bolnici Merkur, Klinike Jordanovac KBC-u Zagreb te klinikâ za tumore, dječje bolesti i traumatologiju Kliničkoj bolnici Sestre milosrdnice. U obrazloženju je stajalo da su to značajne financijske uštede koje će dovesti do bolje zdravstvene usluge.

No u toj računici Milinović uporno i stalno zaboravlja službeni podatak da se 70 do 80 posto proračuna izdvaja na izdatke za zaposlenike, a samo 20 do 30 posto za materijalne troškove! O spajanju aparature odnosno korištenje jednog ili više aparata za bolnice nema značajne uštede, jer je riječ o gotovo četvrtini troškova koje će opet neznatno rezati.  

Kap u moru

Milinovićevih 318 milijuna kuna ušteda u odnosu na 26.606,658.680 kuna koliko će se ove godine iz proračuna izdvojiti za zdravstvo zbilja je kap u moru koja se ne može nazvati značajnom reformom, a kamoli revolucionarnom pristupu rezanja troškova.  

Naravno ni tu nije kraj Milinovićevoj Potemkinovoj reformi jer je nedavno objavljeno kako će se zaposliti novih 607 službenika u zdravstvu od čega najmanje 10 u Ministarstvu zdravstva. Grube procjene govore da će se za te nove ljude izdvajati oko 60 do 70 milijuna kuna što će dodatno opteretiti državni proračun. Dok taj podatak Milinović čuva kao "zmija noge" javno se hvali da će ukidanja u zagrebačkom zdravstvu i to 10 ravnatelja, 20 pomoćnika i 10 upravnih vijeća donijeti uštedu od 1,8 milijuna kuna godišnje! Što je to prema novih 60 do 70 milijuna kuna?

Motiv reformi mazanje očiju financijerima i predizborni bodovi

Pitanje na koje Milinović izbjegava odgovor zapravo predstavlja centar problema reforme u zdravstvu i razotkriva prave motive Milinovićeve reforme osim naravno skupljanja predizbornih bodova za svoju stranku. Upitali smo ga jesu li presudnu ulogu za povlačenje odluke o zatvaranju rodilišta imali prosvjedi ili završetak skupštine Europske banke u Zagrebu? Naravno, i to pitanje Milinovića je ostavilo bez teksta. A o čemu se zapravo radi?

Sredinom svibnja, točnije 14. svibnja u Zagrebu održavala se 19. godišnja skupština i Poslovni forum Europske banke za obnovu i razvoj, a malo prije toga održane su i konzultacije između Hrvatske i misija Međunarodnog monetarnog fonda na temelju kojih je objavljen zaključak. U njemu se traži da se smanje javni rashodi, a prije svega veličina javne uprave, mirovinski, zdravstveni i socijalni rashodi te poveća fleksibilnost na tržištu rada.

Zašto baš tada ministre?

Upravo tada, Milinović je i donio spornu odluku o zatvaranju rodilišta. Savršeni tajming za zamazivanje europskih očiju iako je još 2006. godine inspekcijskim nadzorom utvrđeno da rodilišta u Imotskom, Makarskoj, Sinju i Supetru nemaju odgovarajuću opremu i kadrove. Odlukom Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi zatvorena su tek u utorak 11. svibnja 2010. godine svega tri dana prije foruma.

Tad su krenuli prosvjedi, a Milinović je tvrdoglavo objašnjavao da neće odustati od svoje odluke. Odmah nakon završetka skupštine Europske banke u Zagrebu, ministar Milinović povukao je odluke o zatvaranju rodilišta! Podatak je to koji ne može biti slučajan, a samo dokazuje razmjere Milinovićeve predstave pred hrvatskom, ali i europskom javnošću. Privid pred hrvatskom javnošću trebao je pokazati kako Vlada zna što radi, a pred europskom javnošću privid da se nešto radi na financijskoj racionalizaciji i konsolidaciji zdravstvenog sustava da bi se time dobila daljnja potpora tih institucija i naravno krediti!

O tome, naravno, Milinović šuti.

Također šuti i o nedavnom prijedlogu "pravih" reformi koje bi trebale dovesti do značajnih ušteda te povećanju kvalitete zdravstvenih usluga. Naime dio struke smatra kako u nemedicinskom dijelu djelatnosti postoje velike mogućnosti racionalizacije i uštede, a kako bi se objedinila javna nabava svih 16 zagrebačkih bolnica te uveo zajednički servis za računovodstvo i financije, tehničke intervencije u okviru tekućeg i investicijskog održavanja, prehranu, te servis za pranje, čišćenje i zaštitu, smanjili bi se bolnički proračuni i bolnice bi za prethodno navedene usluge od HZZO-a dobivale upravo toliko novca koliko tih usluga naruče i realiziraju!

Pročitajte alternativne mjere

Ta mjera pokazala bi, smatraju stručnjaci, da medicinski dio djelatnosti sam po sebi troši znatno manje financijskih sredstava nego što to izgleda kad se troškovi medicinskih i nemedicinskih djelatnosti prikažu zajedno.

Također dio struke smatra kako dio problema leži i u samom ustroju Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) koji je ostao izvan reformskih zahvata. Prema mišljenju onih koji se ne slažu s Milinovićem upravo je HZZO idealna ustanova u kojoj bi se vrlo brzo mogle postići značajne uštede i to bez agresivnih zahvata koji remete funkcioniranje i kvalitetu zdravstvenog sustava.

Navodi se kako u HZZO-u u današnje vrijeme računala i informatizacije zaposleno oko 4.000 djelatnika od kojih su mnogi neproduktivni, a  umjesto da se transformirao u osiguravajuće društvo, HZZO je hipertrofirao u birokratsku tvrđavu koja sve više služi svojim zaposlenicima, a sve manje osiguranicima i zdravstvu!

Milinović "u ništa"

Stoga je mišljenje da je Milinović sa svojim reformama, nogometnim rječnikom rečeno, "promašio ceo fudbal", to sada dokazuju i brojke, mišljenje struke, ali i alternativna rješenja rješavanja problema u zdravstvu.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara