MINISTAR pomorstva, prometa i veza Roland Žuvanić donijet će propis kojim će se ograničiti starost brodova što uplovljuju u hrvatske luke, najavio je glavni pomorski inspektor kapetan Mario Babić na današnjem seminaru inspektora pomorske i unutarnje plovidbe u Šibeniku, s napomenom da će to ovih dana učiniti i Europska unija.

U priopćenju Ministarstva pomorstva, prometa i veza s toga skupa napominje se da je donošenje takva propisa potaknuto činjenicom da u europske luke uplovljuju brodovi u prosjeku stari devet godina, a u hrvatske luke dvostruko stariji.

"U hrvatske luke uplovljuju vrlo stari i nesigurni tankeri", upozorio je glavni pomorski inspektor Mario Babić, navevši kao primjer tanker od 46 godina albanskog vlasnika pod zastavom Tonga koji je ovih dana uplovio u riječku luku.

Dodao je da je u Hrvatski upisnik brodova upisano ukupno 1325 brodova nepovoljne prosječne starosne strukture od 47 godina, ali i dodao da hrvatski brodovi u međunarodnoj plovidbi zadovoljavaju starosnom strukturom, a u domaćoj je plovidbi njihova starost nepovoljna i zato, kako ističe, treba hitno obnoviti domaću flotu.

U hrvatskim su lukama lani od 1200 pregledanih brodova na 40 posto utvrđeni nedostatci, a za 12 posto je zabranjeno isplovljenje, naveo je Babić.

Glavni pomorski inspektor je najavio da će, po ovlaštenju iz novih izmjena i dopuna Pomorskog zakonika, ministar pomorstva odrediti luku zakloništa u koju bi uplovljavali brodovi u slučaju havarije.

Također je naglasio da u Jadranu nema dovoljna broja tegljača te da, primjerice, u dubrovačkoj luci nema tegljača premda će, kako je predviđeno, ove godine u tu luku uploviti oko 400 brodova na kružnim putovanjima.

Babić je na skupu u Solarisu ocijenio da je u lukama otvorenim za javni promet stanje dobro, ali da se dubine u lukama te obale ne održavaju kako bi trebalo i zato drži neprihvatljivim da se najavljuje gradnja 100 novih lučica, a ne održavaju se luke izgrađene još u Austro-Ugarskoj.

Na pomorskom dobru stanje pak ocjenjuje lošim i to zbog niske društvene svijesti vrjednovanja toga kao općeg dobra. Većina građana želi imati mul i plažu pred kućom, napomenuo je, ali i dodao da su ipak najčešći uzurpatori pomorskog dobra jedinice lokalne samouprave, posebice općine. Smatra da na zaštitu pomorskog dobra nepovoljno djeluje i sporost administracije zbog skupa i dugotrajna izdavanja dokumentacije i sporost upravnih sudova u rješavanju žalba. Tako je, napominje, prošle godine srušeno 15 bespravno izgrađenih objekata na pomorskom dobru na državni trošak, a tek se sad od ulagača sudski naplaćuje trošak njihova uklanjanja.

Babić je zaključio kako očekuje da će se stanje na pomorskom dobru popraviti osnivanjem obalne straže i donošenjem novog zakona o lukama i pomorskom dobru koji će uskoro biti dostavljen u Vladinu proceduru.