MMF odgodio kredit od 500 milijuna eura za BiH

MMF odgodio kredit od 500 milijuna eura za BiH

Ilustracija: 123rf

BOSNA I HERCEGOVINA za sada ostaje bez financijske potpore Međunarodnog monetarnog fonda, vrijedne više od 500 milijuna eura, prenijeli su lokalni mediji upozoravajući kako je to izravna posljedica blokada provedbe reformi i zaustavljanja europskog puta BiH.

Ranije se očekivalo da Izvršni odbor MMF-a, na zasjedanju u Washingtonu idućeg tjedna, odobri novi kreditni aranžman sa BiH, vrijedan 550 milijuna eura.

Riječ je o povoljnom kreditu čije bi povlačenje trajalo tri godine, plaćala bi se simbolična kamatna stopa od 1,05 posto, a grace razdoblje trajalo bi četiri i pol godine.

Umjesto dosadašnjih sporazuma o stand-by aranžmanu, koji su po pravilu ugovarani na dvogodišnje razdoblje, novi bi kredit bio plasiran kroz program Extended Fund Facility (EFF), odnosno projekt koji bi trebao osigurati dugoročnu financijsku stabilnost kroz provedbu dubinskih reformi.

Kredit MMF-a bi, uz potporu reformama, bio namijenjen i stabiliziranju entitetskih proračuna koji godinama pate od kroničnog manjka prihoda, što dovodi u pitanje i redovite isplate plaća i mirovina.

Savjetnik predsjednika vlade Federacije BiH Goran Miraščić potvrdio je za agenciju Fena kako su dobili obavijest da je odluka o odobravanju kredita odgođena, a formalni razlog za to je činjenica da sve strukture vlasti u BiH nisu potpisale pismo namjere koje traže u MMF-u.

No, šef delegacije Europske unije u BiH Lars Gunnar-Wigemark i američka veleposlanica u toj zemlji Maureen Cormack prošlog su tjedna izrijekom upozorili kako će sada uslijediti uskrata financijske potpore MMF-a, ali i drugih međunarodnih financijskih institucija i banaka, jer međunarodna zajednica novčanu potporu kani strogo uvjetovati provedbom reformi.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Bez reformi nema ni financijske potpore

Dvoje ključnih diplomata u BiH u zajedničkoj su izjavi upućenoj bosanskohercegovačkoj javnosti istaknuli kako bez prilagodbe trgovinskog dijela Sporazuma o stabilizaciji i pirdruživanju (SSP) i usvajanja jedinstvenog mehanizma koordinacije odnosa BiH s EU neće biti ni međunarodne financijske potpore idućih godina.

"Međunarodna zajednica sveukupno planira osigurati više od dvije milijarde eura kako bi pomogla BiH u iduće tri do četiri godine. Od toga će otprilike 850 milijuna eura biti izravna potpora proračunima, a 1,3 milijarde eura će biti usmjerene na ulaganja u infrastrukturu. Sve ovo ovisi o tome hoće li BiH biti na stabilnom političkom putu ka Europi", poručili su Wigemark i Cormack.

Provedbu ciljeva na kojima oni inzistiraju blokiraju vlasti Republike Srpske. Vlada u Banjoj Luci odbija dati suglasnost za prilagodbu SSP-a kako bi se tržište BiH otvorilo za ograničneni bescarinski uvoz iz Hrvatske, a istodobno usporava dogovor o mehanizmu koordinacije odnosa s EU jer želi da entiteti praktično imaju pravo veta na svaku odluku u procesu pregovora s Unijom.

Sve je dodatno zakomplicirala objava rezultata popisa stanovništva BiH, čime su također nezadovoljni u RS-u jer drže da je u sastav stalnog stanovništva protuzakonito ubrojano gotovo 200 tisuća Bošnjaka.

Član Predsjedništva BiH Mladen Ivanić ponovo je kazao kako neće dati suglasnost za prihvaćanje prilagođenog SSP-a sve dok se ne revidiraju objavljeni podaci o popisu najavivši istodobno kako bi sadašnje blokade mogle potrajati sve do kraja mandata aktualne vlasti.

On je u intervjuu za nacionalnu televiziju BHRT najavio kako će, ne bude li uskoro riješeno pitanje popisa kako to traže iz RS-a, Predsjedništvo BiH u preostale dvije godine mandata "samo tehnički odrađivati posao".

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara