Na 250. obljetnicu British Museum postaje univerzalniji
BRITISH MUSEUM, koji od 1753. godine okuplja vrhunske primjerke svjetske umjetničke baštine, a ove godine slavi 250. obljetnicu postojanja, nastoji se vratiti svojim ´svjetskim´ korijenima.
´Pokušavamo British Museum vratiti na koncepciju koju je imao u svojim počecima, kao univerzalni muzej koji je obuhvaćao sve svjetske kulture i civilizacije, bez posebnog naglaska na, recimo, antičkom Rimu ili Egiptu´, izjavio je Andrew Burnett, glavni kustos muzeja.
Utemeljen u vrijeme prosvjetiteljstva zahvaljujući ostavštini liječnika i kolekcionara Sir Hansa Sloanea, preminulog u lipnju 1753., londonski muzej predstavlja vrata u kulturnu baštinu čovječanstva.
U toj golemoj Ali-babinoj pećini prepunoj raznovrsnih predmeta iz cijelog svijeta, od pretpovijesti do danas, nalaze se dragulji kao što je Rozetska ploča (koja je egiptologu Jean-Fran?oisu Champollionu omogućila da postavi osnove za dešifriranje hijeroglifa) ili friz s atenskog Partenona (odnesen početkom 19. stoljeća, koji Grčka želi vratiti).
Kolekcija je rasla zahvaljujući donacijama i akvizicijama, a danas broji gotovo 7 milijuna predmeta, od čega je oko 100.000 u stalnom postavu muzeja.
Andrew Burnett zamišlja muzej koji bi ´obuhvatio sve kulture´ i podsjeća da je ideja o predstavljanju svih kultura i civilizacija javnosti jedna od temeljnih postavki prosvjetiteljstva.
´To je povratak vrijednostima 18. stoljeća, dobu prosvjetiteljstva, osim što dva stoljeća kasnije, naravno, ne smatramo da su neke kulture vrijednije od drugih´, pojašnjava on.
Biti univerzalan danas ne podrazumijeva sveobuhvatnost. Radi se o tome, smatra Burnett, da se istaknu ´suprotnosti i veze između različitih kultura´.
250. obljetnica British Museuma bit će obilježena tijekom cijele 2003. nizom izložbi i događanja koja će posjetitelje uključiti u promišljanje muzeja, njegove povijesti i važnosti.
Vrhunac svečanosti bit će u studenome otvaranje za javnost stare Kraljevske biblioteke, dragulja neoklasičke arhitekture, koja zauzima cijelo krilo muzeja. Ona će postati središnja sala, u kojoj će biti izloženi predmeti dosad skriveni od očiju javnosti, a većina potječe iz prvih kolekcija muzeja.
Trenutno počivaju u depoima, gdje natrpani na visokim željeznim policama, na običnom svilenom papiru, leže kineski porculan i srednjovjekovni reljefi. Njihovo predstavljanje kroz stalnu izložbu pod naslovom ´Doba prosvjetiteljstva: otkrivanje svijeta u 18. stoljeću´ bit će ´najbolji mogući uvod u muzej´, smatraju organizatori.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati