Na Tibetu mirno uz policijske racije

Na Tibetu mirno uz policijske racije

DANAS se stanje na ulicama glavnog tibetanskog grada Lhase počelo normalizirati, dok istovremeno traju masovna uhićenja tibetanskih prosvjednika i protivnika kineske vlasti.

Prosvjedi, koji su započeli prije tjedan dana - na 49. obljetnicu ustanka protiv kineske komunističke vlasti - eskalirali su u petak, kada je u Lhasi došlo do masovnih nereda u kojima su zabilježene ljudske žrtve, a spaljena mnoga vozila i zgrade. Nastojeći smiriti situaciju, kineske vlasti su iz Lhase bile evakuirale strane državljane, zapriječile pristup i počele akciju u kojoj je sudjelovalo na desetine tisuća pripadnika vojske i parapolicijskih snaga s oklopnim vozilima.

Obje strane - i kineske vlasti i tibetanski borci za nezavisnost - jedna drugu optužuju za pretjeranu upotrebu sile.

Prema kineskim podacima, u neredima je stradalo 13 ljudi, a od čega su većina bili obični građani kineske i Hui nacionalnosti, uglavnom vlasnici trgovina koje su pobješnjeli Tibetanci linčovali i žive spaljivali na ulicama.

Tibetanska vlada u izbjeglištvu, kao i aktivisti za tibetansku nezavisnost - tvrde da je poginulo najmanje 80 ljudi, odnosno da su kineske vlasti prilikom smirivanja nereda koristile vatreno oružje.

Tibetanski izvori, na koje se poziva BBC i većina zapadnih medijskih kuća, tvrde kako su neredi zabilježeni ne samo u Lhasi, odnosno samoj Autonomnoj oblasti Tibet, nego i u drugim provincijama NR Kine gdje postoje tibetanske etničke zajednice. Tako se spominje grad Xiahe u provinciju Gansu te grad Aba u provinciji Sečuan, gdje su se obični građani priključili prosvjedima budističkih svećenika. Prema nekim navodima Xiahe je kraće vrijeme čak bio i pod nadzorom Tibetanaca nakon što je masa preuzela policijsku postaju i druge upravne zgrade.

Kineske vlasti su jučer dali rok prosvjednicima u Lhasi da se predaju do ponedjeljka u ponoć (18 sati po hrvatskom vremenu) te im u tom slučaju obećali blaže kazne.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U međuvremenu su, kako, javljaju tibetanski izvori, u Lhasi i drugim gradovima počela masovna uhićenja disidenata, boraca za nezavisnost kao i svih osoba za koje se sumnja da su organizirale ili sudjelovale u prosvjedima.

Kina za poticanje nasilja optužuje Dalaj-lamu, vladu u izbjeglištvu i borce za nezavisnost koji su organizirali niz prosvjeda u Nepalu, Indiji i drugim državama svijeta, nastojeći iskoristiti publicitet koji je Kina na sebe navukla s pekinškom Olimpijadom. Tibetanska vlada u izbjeglištvu pak, tvrdi da su neredi u Lhasi bili spontani.

Poznavatelji tibetanskih prilika, pak, tvrde da su prosvjedi osim nacionalne imali i socijalni naboj, odnosno da su u njemu najviše sudjelovali najsiromašniji od svih stanovnika Tibeta. Time se objašnjava i nevjerojatna količina nasilja od strane prosvjednika, kao i to da mete nisu bili samo simboli vlasti nego i kineski doseljenici.

NR Kina je posljednjih desetljeća uložila velika sredstva kako bi Tibet prometnom infrastrukturom što više integrirala u maticu zemlju, a što su iskoristio i veliki broj doseljenika iz drugih krajeva Kine, shvativši dotad izolirani Tibet kao novo područje za brzo bogaćenje. Smatra se kako su veliki broj prosvjednika bili gubitnici u bezdušnoj tržišnoj utakmici koja je uslijedila, odnosno da je nasilju pogodovala spoznaja da Tibet pod kineskom upravom osim nezavisnosti sve više gubi i svoj ekonomski identitet.

D.A.

Foto: AFP

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara