Nakon devet godina Haški sud počinje se baviti hrvatskom tužbom protiv SRJ

DEVET godina tužba Hrvatske protiv tadašnje Savezne Republike Jugoslavije za kršenje konvencija o genocidu, skupljala je prašinu na Međunarodnom sudu, dok Haag napokon nije odlučio zakazati prvu raspravu. Tako bi se sljedećeg tjedna trebale voditi dva kruga usmene rasprave i to od 26. do 30. svibnja, a Međunarodni sud u Haagu trebao bi prvo odlučiti o nadležnosti za suđenje za genocid.

Podsjetimo, Hrvatska je 1999. godine tužbom tražila od tadašnje SRJ da kazni sve počinitelje genocida koji se nalaze na njenom teritoriju, te da učini sve da se sazna potpuna i prava istina o nestalim hrvatskim braniteljima i civilima. Također se traži i povrat kulturnih dobara, te naposljetku da SRJ nadoknadi štetu pojedincima i državi. Tužba se temelji na kršenju Konvencije iz 1948. o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida.

Transkripti Miloševićevih razgovora kao glavni dokaz

Treba također podsjetiti da je prošle godine u sličnom slučaju Haag Srbiju oslobodio optužbe za genocid, a kojeg je BiH pokrenula 1993. godine. No, postoji velika razlika između slučaja Hrvatske tužbe i tužbe koje je pokrenula BiH. Naime, njihova se dokumentacija svodila na informacije iz "druge ruke", a nedostajali su neki ključni dokumenti poput onog Vrhovnog savjeta obrane.

Hrvatska svoju tužbu zasniva na izvornim dokumentima, a da je tome uistinu tako svjedoči i podatak kako je Hrvatska od Haaga zatražila transkripte Miloševićeva Vrhovnog savjeta obrane i Štaba vrhovne komande, jer se vjeruje kako se upravo u toj komunikaciji krije i glavni dokaz odgovornosti Srbije za genocid. 

Haag još uvijek nije pozitivno odgovorio na traženje, a stenogrami razgovora odnose se na razdoblje od 1992. do 1996. godine. BIH u svom slučaju nije mogla koristiti te podatke, no Hrvatska bi mogla, budući je na vrijeme podnijela zahtjev da se ta dokumentacija uvede u postupak.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Zašto smo oprostili Crnoj Gori?

No, zanimljivo je kako je Hrvatska nedavno objavila kako će se tužba, prvobitno adresirana na Saveznu republiku Jugoslaviju, ubuduće odnositi samo na Srbiju. "Oprost" prema Crnoj Gori, odvjetničkim rječnikom rečeno, dogodio se ustavnom poveljom gdje je Srbija navedena kao nasljednica SRJ, pa prema tome nasljeđuje i tužbu. Također za tužbu protiv Crne Gore trebali bi ponovno pokrenuti tužbeni postupak, koji bi imao vrlo male šanse za uspjeh.

Diplomatskim tonom, oprost prema "Crnoj Gori", dogodio se zbog toga što se vrh te susjedne države više puta ispričao za zločine koje je počinio na hrvatskom teritoriju prije svega na dubrovačkom području. Isto tako, u nekoliko bilateralnih ugovora, Crna Gora se obvezala platiti ratnu odštetu Hrvatskoj.

No, ovoj informaciji vrijedi dodati i onu kako se u nijednom bilateralnom ugovor ne spominje i način otplate odštete, visina iste, te rokovi. Primjerice Crna Gora priznala je pljačku Zračne luke Čilipi, te se obvezala platiti štetu, no nigdje ne postoji rok naplate niti način na koji bi se Hrvatska strana mogla obeštetiti.


I.Ć.
Foto: AFP
 

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara