Nakon izbora poskupljuju struja i grijanje?
POSKUPLJENJU benzina i hrane, koji su proglašeni kao glavni krivci podizanja stope inflacije u Hrvatskoj na 4,2 posto u listopadu, uskoro će se pridružiti i poskupljenje električne i toplinske energije, piše Business.hr. Unatoč alarmantnim poslovnim pokazateljima, HEP s usklađivanjem cijene čeka izbore, kako se ne bi naštetilo idiličnoj slici koju vladajući promoviraju u svojoj predizbornoj kampanji, tvrdi portal.
Inače, o mogućem poskupljenju struje za čak 20 posto u prosincu, dakle odmah iza izbora, pisao je i Index. Izvor nam je početkom studenog bio bloger Dragutin Lesar iz HNS-a, koji je predvidio ovo poskupljenje zahvaljujući svom neimenovanom izvoru. Tada je napisao kako je HEP Vladi već uputio zahtjev za suglasnost o povećanju cijene električne energije za 20 posto. Upitan je li istina da je HEP uputio takav zahtjev Vladi, glasnogovornik Ratko Maček tada nam je rekao: "Izvor vam je pao na glavu".
"Nema šanse da će biti poskupljenja!", garantirao je Maček, prvog dana predizborne kampanje nakon HDZ-ovog skupa u Lisinskom.
Prema saznanjima Business.hr-a, uprava HEP-a takav zahtjev "drži u ladici" i nema namjeru uputiti ga u Vladinu proceduru prije 25. studenog.
Poskupljenje struje je jedini izlaz za HEP koji gubi više od milijarde kuna slijedeće godine
Uprava HEP-a, piše portal, usvojila je poslovni plan za 2008. godinu prema kojem tvrtka predviđa gubitak od 1,1 milijardu kuna. Koliko očekivani gubitak odudara od dosadašnjeg pozitivnog poslovanja govore dobiti iz 2005. godine od 469 milijuna kuna te dobit iz 2006. godine od 242 milijuna kuna.
HEP ulazi u gubitak ukoliko cijena električne energije ostane na sadašnjoj razini i jedini izlaz iz negativnog poslovanja je poskupljenje struje. U HEP-u još nije definirana nova cijena, ali se računa na poskupljenje od 15 do 20 posto.
Osim električne energije pred izvjesnim poskupljenjem nalazi se i toplinska energija, koja bi prema ocijeni HEP-a trebala poskupiti i više od električne energije.
HEP trpi posljedice svjetske energetske krize i nema nikakve dvojbe da cijena proizvedene energije, kao i one kupljene na europskom tržištu koja je višestruko veća od cijene prilikom posljednjeg određivanja cijene za hrvatske potrošače.
Jedan od najvećih udara na vlastitu likvidnost HEP je doživio ove godine kada je Hrvatskim autocestama platio 300 milijuna kuna za izgradnju infrastrukture za potrebe izgrađenih autocesta, što je bio presedan u hrvatskoj cestogradnji, a dogodio se zbog rupe u proračunu HAC-a, koja je nastala gradnjom spojne ceste Zadar 2 – Gaženica.
Netransparentni ugovori između Aluminija i TLM-a
Kao gotovo sigurnog pobjednika međunarodnog natječaja za kupnju mostarskog Aluminija mnogi u BiH vide konzorcij predvođen švicarskim Glencoreom, a u čijem su sastavu Dalekovod i Feal iz Širokog Brijega. Atraktivnost Aluminija za Švicarce i Hrvate pojačao je ugovor Aluminija s HEP-om prema kojem se jeftina struja, koju HEP kupuje u BiH temeljem davnih ulaganja Hrvatske u elektro-energetski sustav BiH, ostaje u BiH za potrebe Aluminija i to po cijenama koje su na razini od 50 posto od trenutnih tržišnih cijena. Na ovaj ugovor upozorio je federalni ministar energije, industrije i rudarstva Vahid Hećo, koji vodi medijski rat protiv netransparentnih ugovora između Aluminija i TLM-a.
HEP zbog toga ostaje bez jeftine struje, kojom bi mogao bar malo anulirati gubitak koji ostvaruje kupnjom skupe struje po realnim cijenama na europskom tržištu, međutim ovako se praktički odriče te struje u korist tvornice u susjednoj državi.
J.Da.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati