Nemilosrdni Obama bi pogubljivao silovatelje djece

MEĐU brojnim negativnim reakcijama na jučerašnju zabranu smrtne kazne za silovatelje djece u SAD se našla i ona od strane demokratskog predsjedničkog kandidata Baracka Obame.

Vrhovni sud je jučer s 5 glasova "za" i 4 glasa "protiv" presudio kako kazneni zakon Louisiane, koji predviđa smrtnu kaznu za silovanje djece ispod 12 godina starosti, predstavlja povredu odredbi Ustava SAD o zabrani "okrutnih i neobičnih kazni". Većina sudaca je svoj stav obrazložila tvrdnjom da u tom slučaju kazna nije razmjerna zločinu. Presuda je van snage stavila i slične zakone u još pet američkih federalnih država.

S obzirom da slučajevi pedofilije izazivaju bijes u američkoj javnosti, bilo je malo vjerojatno da će presuda biti dočekana s istim onim oduševljenjem s kojom ju je dočekao Patrick Kennedy, 43-godišnjak osuđen na smrt zbog brutalnog silovanja svoje 8-godišnje nećake.

Nezadovoljnicima se, pak, pridružio i Barack Obama, predsjednički kandidat koji je, inače, uživa reputaciju jednog od najliberalnijih i nalijevije orijentiranih predsjedničkih kandidata u američkoj povijesti.

Obama, koji je, između ostalog, stručnjak za ustavno pravo, izjavio je kako smatra da se "smrtna kazna mora primjenjivati u što je moguće manje slučajeva i to samo za najgnjusnije od svih mogućih zločina". Za razliku od Vrhovnog suda, Obama, pak smatra da silovanje djeteta od 8 godina ulazi u takvu kategoriju te da federalne države, ukoliko za taj zločin predvide smrtnu kaznu. "ne izlaze iz okvira američkog Ustava".

Obama je rekao da razumije suce koji nastoje posebnim procedurama ograničiti moć države prema pojedincu, odnosno omogućiti da se smrtna kazna primjenjuje s najvećom mogućom pažnjom. Međutim, "ovako općenita zabrana" je nešto s čime se demokratski kandidat ne slaže.

S ovakvim Obaminim stavom se, kao što se i moglo očekivati, složio njegov republikanski suparnik John McCain, nazvavši ga "napadom na pravnu državu" te rekavši kako je činjenica da  u najvišem sudu sjede sudi koji silovanje djece ne smatraju "najgnjusnijim zločinom" za njega "zabrinjavajuća".

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Obamin stav prema smrtnoj kazni se, inače, prilično rijetko spominjao za vrijeme utrke za stranačko vodstvo, a vodeći američki mediji su uglavnom citirali njegov mandat zastupnika u državnoj skupštini Illinoisa, kada je "progurao" zakon kojim se ograničava primjena smrtne kazne, odnosno uvode nove opcije za pomilovanje i žalbene postupke osuđenika na smrt.

S druge strane, u svojoj knjizi-bestseleru "Audacity of Hope" se Obama izričito izjasnio kao pobornik smrtne kazne, rekavši da u određenim slučajevima zajednica ima pravo iskazati svoje ogorčenje prema nekim zločinima upravo na taj način. Obama je, također, kao zastupnik državne skupštine, podržao zakone kojima se predviđa smrtna kazna za ubojstva članova građanskih parapolicijskih patrola kao i ubojstva starih i nemoćnih osoba.

Obama se o smrtnoj kazni rijetko izjašnjavao za vrijeme stranačke utrke, s obzirom da su mu za pobjedu glasovi ideološki "nabrijane" stranačke baze i establishmenta pod utjecajem američke intelektualne elite gdje mnogi smrtnu kaznu smatraju neprihvatljivom.

Nakon što je osigurao nominaciju, Obama se sada mora boriti za umjerene i stranački neopredijeljene birače, odnosno pokazati da dijeli njihove stavove.

Pouke izborne utrke prije dvadeset godina

U svemu tome mu kao orijentir može poslužiti sudbina Michaela Dukakisa, uspješnog, telegeničnog i karizmatskog guvernera Massachusettsa koji se kao kandidat Demokratske stranke na predsjedničkim izborima 1988. suprotstavio ostarjelom, i po mnogima, potrošenom potpredsjedniku Georgeu H.W. Bushu.

Dukakis je veći dio izborne utrke bio u ogromnoj prednosti pred Bushem Starijim – čak većom nego što ju danas Obama ima pred McCainom. Međutim, tome je došao kraj kada je u televizijskoj debati morao objasniti svoj stav o smrtnoj kazni. Dukakis se kao tipični član liberalnog establishmenta protivio smrtnoj kazni te rekao da je ne bi prihvatio čak ni da mu netko siluje i ubije suprugu. Taj stav, a pogotovo elitističko-snobovski način na koji ga je iskazao, od Dukakisa je okrenuo američku javnost te je na kraju u Bijelu kuću došao otac današnjeg predsjednika.

Obama se, ako je suditi po njegovoj izjavi, toga ove godine ne mora bojati. S druge strane, njegovoj izjavi se ne moraju pripisivati isključivo politički motivi, s obzirom da je on i sam otac djevojčica od 7 i 9 godina.

D.A.

Foto: AFP

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara