Nevladine udruge predlažu izmjene Zakona o pravu na pristup informacijama

IAKO će se Zakon o pravu na pristup informacijama tek početi primjenjivati od 1. veljače, Koalicija nevladinih udruga (NVO) već predlaže njegove izmjene i dopune jer drže da mu nedostaju osnovne odredbe kako ga vlast ne bi mogla tumačiti restriktivno u ograničavanju prava na pristup informacijama.

Hrvatski Helsinški odbor (HHO) još je prošle godine pokrenuo inicijativu "Javnost ima pravo znati" za izmjene i dopune Zakona o pravu na pristup informacijama, što je do danas poduprlo dvadesetak udruga, istaknula je Milena Gogić u ime HHO-a u današnjoj raspravi o predloženim zakonskim izmjenama.

Pravni stručnjaci Đorđe Gardašević, Viktor Gotovac i Josip Kregar u ime Koalicije NVO predlažu izmjene dvadesetak zakonskih odredaba jer su, istaknuo je Gotovac, pri donošenju Zakona u Saboru (15. listopada 2003.) mnoge odredbe bezrazložno mijenjane. Izmjenama se, među ostalim, predlaže da informacije koje daju ili objavljuju tijela javne vlasti moraju biti potpune, točne, pravodobne i opširne. To znači da građaninu koji primjerice pita je li neko zemljište građevno nije dosta potvrditi da jest, nego i objasniti da se pokraj tog zemljišta planira izgraditi odlagalište otpada, što tražitelju informacije omogućuje da donese sasvim drugu odluku želi li na tom zemljištu i dalje graditi, primjerice, obiteljsku kuću.

Predlaže se i da tijela javne vlasti ne smiju staviti u povoljniji položaj nijednog ovlaštenika prava na informaciju - ta se odredba odnosi, primjerice, na medije. Smisao odredbe je da se zabrani davanje informacija samo pojedinim ovlaštenicima kojima se najčešće služe predstavnici medija.

Po izmjenama tijela javne vlasti ne bi mogla informacije olako proglasiti vojnom ili profesionalnom tajnom, jer ako je nešto proglašeno tajnom, mora postojati i javni interes koji u tome preteže, istaknuo je Gotovac.
Tekst se nastavlja ispod oglasa

Predlagači izmjena smatraju i da bi trebalo uvesti pravni lijek za davanje pogrješne informacije, a ako se onemogući ili ograniči pravo na pristup informacijama, predlaže se kažnjavanje tijela javne vlasti novčanom kaznom od 20 do 100 tisuća kuna.

Također drže da čak ni pristojba od 18 lipa po kopiranoj stranici traženih dokumenata ne smije biti zapreka pristupu informacijama.

Gotovac je spomenuo i mogućnost uvođenja "službenika za informacije" u svakoj javnoj ustanovi, a kao mogući pravni lijek za neimenovanje službenika moglo bi se uvesti kažnjavanje čelnika ustanove koja građaninu, odnosno tražitelju informacije, nije dala informaciju.

Po predloženim izmjenama pravo na pristup informacijama može se iznimno ograničiti po standardima koje utvrđuje samo Zakon o pravu na pristup informacijama, a ne i po standardima koje bi mogli uvesti drugi zakoni.

U tijeku predstavljanja zakonskih izmjena Udruga "Eko Kvarner" istaknula je kako im je nebrojeno puta onemogućen pristup informacijama o projektu "Družba Adria", t.j. o objavljivanju studije o utjecaju na okoliš tog projekta.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara