Njemačke vlasti počinju rušiti ostatke fortifikacijske linije koju su izgradili nacisti uzduž njemačke zapadne granice, jer su savezni dužnosnici zaključili da 10.000 preostalih bunkera predstavlja opasnost za djecu.

Preostali bunkeri fortifikacijske linije, koju su Nijemci nazivali ´Zapadni zid´, danas predstavljaju pravi izazov i atrakciju za dječake, kao i za tinejdžere koji u njima organiziraju zabave i slušaju glazbu.

Izgradnja zamki za tenkove, bunkera i komunikacijskih tunela počela je 1936. godine. Do 1940. fortifikacijska se linija protezala s njemačke strane granice, od švicarskog grada Basela pa uzduž nizozemske granice. Izgradnja tih utvrda stajala je 3,5 milijardi reichsmaraka.

Nacistička propaganda tvrdila je da je 630 kilometara duga fortifikacijska linija nepremostiva prepreka za saveznike. Veći dio te linije protezao se uzduž Maginot linije, slične prepreke izgrađene na francuskoj strani uzduž doline Rajne.

Iako su saveznici ismijavali njemačku ´neprobojnu prepreku´, Britanci i Francuzi nisu se usudili napasti Njemačku dok je nacistički diktator Adolf Hitler bio zaokupljen napadom na Poljsku.

Uz moderni način ratovanja, gdje se ratuje uz pomoć brzih oklopnih vozila i uz pomoć zračne sile, Zapadni zid je postao relikt prošlog vremena. Kad je američki general Dwight Eisenhower ušao u Njemačku krajem 1944. godine, on je vrlo lako prešao preko ´neprobojne prepreke´.

Nakon rata, saveznici su dignuli u zrak većinu od 20.000 bunkera i drugih prepreki, ali tisuće bunkera i dalje je ostalo na svome mjestu u spomen na prošla vremena.

Njemačke vlasti danas smatraju da ti bunkeri predstavljaju opasnost za javnost, pogotovo stoga što labirinti tunela predstavljaju upravo magičnu atrakciju za posjetitelje.

Svake godine njemačka vlada uništava 200 najopasnijih bunkera što državu godišnje stoji 7,5 milijuna eura. Procjenjuje se da će za završetak posla biti potrebno još 35 milijuna eura.

Uništenje bunkera izaziva različite reakcije u Njemačkoj. Stariji Nijemci ljute se što mjesta na kojima su poginuli deseci njemačkih vojnika danas predstavljaju mjesta za zabavu. Povjesničari bi, na primjer, željeli da se dio fortifikacijske linije sačuva kako bi svjedočili o tehnikama izgradnje tridesetih godina prošlog stoljeća.

Fortifikacijske linije nastale su iz iskustva Prvog svjetskog rata kada su se borbe vodile na statičnim bojišnicima uz velike ljudske žrtve. Te su linije bile pravi odgovor na krivo pitanje, jer je 1939. rat bio mehaniziran.

U Njemačkoj se danas pojavila i nova moda kupovine bunkera, te se već 600 bunkera nalazi u privatnim rukama. Cijena je prava sitnica -samo nekoliko stotina eura.