NJEMAČKI tisak je s pojačanim interesom popratio predsjedničke izbore u Hrvatskoj, a vodeći nadregionalni dnevnici Frankfurter Allgemeine Zeitung i Sueddeutsche Zeitung izvješća o izborima u Hrvatskoj u utorak donose na svojim naslovnim stranicama.

Frankfurter Allgemeine zaključuje da je nakon "mlake predizborne kampanje" završnica predsjedničkih izbora u Hrvatskoj protekla u "izuzetno napetom tonu" koja je za kandidatkinju HDZ-a Jadranku Kosor i "njezinog štićenika" Ivu Sanadera ipak završila sretno.

Autor zaključuje da drugi krug izbora, bez obzira na ishod, neće donijeti povratak u autoritaran sustav tijekom vladavine Franje Tuđmana jer je prvi krug pokazao da je hrvatska nacionalistička desnica "slaba i razjedinjena".

I Sueddeutsche Zeitung zaključuje da je prvi krug izbora prije svega dokaz demokratizacije Hrvatske. List, pored opširnog izvještaja, u dodatnom komentaru primjećuje da nije važno što proeuropski kandidat Stjepan Mesić nije pobijedio u prvom krugu nego da je mnogo važnije to što je više od dvije trećine hrvatskih birača odabralo proeuropsku opciju, odnosno svoj glas dalo onim kandidatima koji se zalažu za put Hrvatske u Europsku uniju, te punu suradnju Zagreba s Haškim tribunalom.

Uspjeh neovisnog kandidata Borisa Mikšića, novinar Sueddeutsche Zeitunga više pripisuje želji birača za nečim novim, nego njegovim obećanjima da će u slučaju njegove pobjede "Gotovina slobodno šetati Hrvatskom". Slabi odaziv birača list objašnjava spoznajom građana da se na ovim izborima ne donose presudne odluke za zemlju.

Hamburger Abendblatt pod naslovom "Drugi krug u Hrvatskoj, ali Amerikanac podnosi tužbu" donosi izvještaj u kojem prevladavaju kontroverze oko Mikšićevog nezadovoljstva prebrojavanjem glasova.

Online izdanje tjednika "Der Spiegel" zaključuje da u drugom krugu najviše izgleda ima Mesić koji u zemlji i inozemstvu "slovi kao garancija demokratskih temelja i reformi".

Bečki dnevnik Die Presse smatra da je kandidatkinja HDZ-a Jadranka Kosor ostvarila slab rezultat ali da unatoč tomu u drugi krug ne ulazi bez izgleda jer postoji mogućnost da velik dio desnoorijentiranih birača na kraju svoj glas da protivnici predsjednika Stjepana Mesića.

No list istovremeno zaključuje da će HDZ-u zbog svog proeuropskog smjera koji uključuje i bezuvjetnu suradnju s Haaškim tribunalom, biti teško pridobiti naklonost nacionalističkog biračkog tijela. List zaključuje da je srednjoročno moguće formiranje desnog političkog bloka u Hrvatskoj koji trenutno nema pravog predstavnika.

Kronen Zeitung najveći dio svog izvještaja posvećuje kontroverzi oko prijevremenog objavljivanja procjena putem HRT-a koji je prednost dao kandidatu Borisu Mikšiću kojeg list naziva "kandidatom ekstremno - nacionalističke emigracije" a istoj temi najviše pažnje pridaje i dnevnik Kurier.