objavljen trobroj časopisa "Forum"
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Najnoviji trobroj časopisa "Forum" (7-9) na prvom mjestu donosi rad Mirka Tomasovića "Provincijalizacija i dekroatizacija naša nacionalne baštine" u kojem se osvrće na povijest hrvatske književnosti prije Kombola.L
Taj rad ustvari prilagođeno je poglavlje iz knjige "Mihovil Kombol (1883.-1955.), monografija", koju će nakladnik "Disput" iz Zagreba objaviti u povodu pedesete obljetnice smrti autora "Poviesti hrvatske književnosti do narodnog preporoda" (1945.).
Kombolova "Poviest", kako napominje Tomasović, epohalno je djelo hrvatske literarne historiografije, i nakon šezdeset godina od objavljivanja još je uvijek "nezanemariv priručnik".
Tomasović smatra kako je "Povijest južnoslavenske literature I-II.", (1864.-1865.) napisana na njemačkom, slovačkoga filologa Josefa Šafarika u pogledu "razdiobe hrvatske nacionalne pismene tradicije imala razmjerno dugotrajne negativne posljedice, jer su ga kao autoriteta slijedili i drugi, a korištena je u dekroatizaciji te tradicije".
"Sa Šafarikom je počela svojevrsna dražba književnosti na tlu Hrvatske tijekom koje je nekoliko njezinih stoljeća s najeuropskijim znamenom dobivalo razne 'titulare' ('ilirska', 'slovinska', 'dubrovačko-dalmatinska', 'primorska', 'slavonska', 'kajkavska', dapače 'srpska'), a to neznanstveno atribuiranje nije potpuno iščezlo ni do dana današnjega", napominje Tomasović.
Talijanski ugledni opći leksikon "Enciclopedia Zanichelli", koji od 1992. izlazi svake godine, bilježi neke hrvatske pisce, međutim, oni se do 19. stoljeća ne određuju kao hrvatski već dalmatinski. Marin Držić je po tom leksikonu "serbo-croato", Hektorović "dalmatinski književnik", Gundulić "pjesnik i književnik dalmatinski" i td. Za Marka Marulića stoji da je "dalmatinski humanist" i "otac hrvatske književnosti", pa ispada da Marulić nema svojih potomaka tri i pol stoljeća, primjećuje Tomasović.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
"Forum", mjesečnik HAZU-a, za srpanj-rujan objavljuje in memoriam Ivanu Lackoviću Croati, donosi izbor iz svjetske književnosti, prozu i pjesme hrvatskih pjesnika, izbor pjesame norveških pjesnika Obstfeldera, Orvila, Haugea, Gilla i Borlia, osvrt "Totalitarizam u književnosti" Ivana Pederina te istraživanje Josipa Grbelje "Cenzura kazališnih djela u Hrvatskoj 1900.-1919."
(Hina) xmc yln
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati