Održan koncert u čast maestra Dinka Fia
Tekst se nastavlja ispod oglasa
U prepunoj koncertnoj dvorani "Vatroslav Lisinski" večeras je održan svečani koncert "Nikad neću fermat kantant!" u povodu 80 godina života i 60 godina dirigentskog, melografskog i skladateljskog rada maestra Dinka Fia. L
Pokrovitelj koncerta je Gradski ured za kulturu Zagreba, a organizator je Centar za kulturu "Trešnjevka".
Maestro Dinko Fio rođen je 1924. godine u Blatu na Korčuli. Godine 1942. završio je Učiteljsku školu u Dubrovniku, a diplomirao solo pjevanje na Muzičkoj akademiji u Zagrebu u klasi profesora Lava Vrbanića 1961. godine.
Dinko Fio već je tijekom Drugog svjetskog rata počeo zapisivati narodne napjeve pa se smatra našim prvim i najstručnijim melografom. Dugogodišnji je briljantni zborovođa, posebno dječjih zborova priređivač (harmonizator, obrađivač) i skladatelj za dalmatinske klape i mješovite zborove te vrstan glazbeni pedagog. Sabrao je i uredio više zbirki sa skladbama za dječje, ženske, muške i mješovite zborove, navodi se u programskoj knjižici svečanog koncerta. Tijekom svoga 60-godišnjeg umjetničkog rada Dinko Fio skupio je, obradio i tiskao nekoliko knjiga, zapisa i obradbi narodnih pjesama iz Dalmacije, osobito s Hvara i Korčule. Kroz duge godine umjetničkog djelovanja Dinko Fio vodio je dječje pjevačke zborove, pa sve do Akademskog zbora "Ivan Goran Kovačić", dao je velik doprinos Festivalu dalmatinskih klapa u Omišu, a okušao se i kao vrstan dirigent djela Ivana Matetića Ronjgova i Rudolfa Matza do Bacha, Haendla, Mahlera i drugih.
Što se tiče pedagoškog rada Dinko Fio bio je učitelj glazbe na gimnazijama u Mostaru, Beogradu i Zagrebu, bio je profesor na glazbenim školama "Pavla Markovca" i "Vatroslava Lisinskog" u Zagrebu. Kao honorarni docent na Muzičkoj akademiji u Zagrebu držao je predavanja iz metodike zborskog pjevanja. Maestro Fio od 1970. do 1974. bio je glazbeni rukovoditelji i dirigent Akademskog zbora Ivan Goran Kovačić, a od 1975. do 1980. glazbeni rukovoditelj i dirigent Ansambla narodnih pjesama i plesova hrvatske "Lado". Dinko Fio dobitnik je i brojnih nagrada na domaćim i inozemnim festivalima. Sa zborom "Ivan Goran Kovačić" sudjelovao je 1974. na međunarodnom festivalu studentskih pjevačkih zborova u SAD-u, gdje je s tim zborom nastupio u dvorani Filharmonije Lincoln centra u New Yorku i dvorani Kennedy centra u Washingtonu. Tada su prvi puta u SAD-u izvedena, zahvaljujući maestru Fiu, djela Ivana Matetića Ronjgova, a održao je i predavanje o istarskoj glazbi pred brojnim dirigentima studentskih zborova u Nacionalnoj biblioteci Lincoln centra.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
U večerašnjem slavljeničkom koncertu nastupile su klape Cesarice, Ćakulone, Grdelin, Jelsa, Nostalgija, Proversa, Sagena, Vapor, Akademski zbor i folklorni ansambl "Ivan Goran Kovačić", Ansambl narodnih pjesama i plesova Lado, ženski vokalni sastav Gričanke i drugi. Koncertu se pridružila i naša vodeća glazbenica Josipa Lisac.
Na kraju koncerta praizvedena je skladba "Maestro moj" u čast slavljenika Fia u kojoj su sudjelovali brojni izvođači ovog večerašnjeg iznimnog glazbenog događaja koji je, kako je rečeno, pokazao svo bogatstvo hrvatske glazbene tradicije, a posebno klapskog pjevanja.
(Hina) xatod ymć
Pokrovitelj koncerta je Gradski ured za kulturu Zagreba, a organizator je Centar za kulturu "Trešnjevka".
Maestro Dinko Fio rođen je 1924. godine u Blatu na Korčuli. Godine 1942. završio je Učiteljsku školu u Dubrovniku, a diplomirao solo pjevanje na Muzičkoj akademiji u Zagrebu u klasi profesora Lava Vrbanića 1961. godine.
Dinko Fio već je tijekom Drugog svjetskog rata počeo zapisivati narodne napjeve pa se smatra našim prvim i najstručnijim melografom. Dugogodišnji je briljantni zborovođa, posebno dječjih zborova priređivač (harmonizator, obrađivač) i skladatelj za dalmatinske klape i mješovite zborove te vrstan glazbeni pedagog. Sabrao je i uredio više zbirki sa skladbama za dječje, ženske, muške i mješovite zborove, navodi se u programskoj knjižici svečanog koncerta. Tijekom svoga 60-godišnjeg umjetničkog rada Dinko Fio skupio je, obradio i tiskao nekoliko knjiga, zapisa i obradbi narodnih pjesama iz Dalmacije, osobito s Hvara i Korčule. Kroz duge godine umjetničkog djelovanja Dinko Fio vodio je dječje pjevačke zborove, pa sve do Akademskog zbora "Ivan Goran Kovačić", dao je velik doprinos Festivalu dalmatinskih klapa u Omišu, a okušao se i kao vrstan dirigent djela Ivana Matetića Ronjgova i Rudolfa Matza do Bacha, Haendla, Mahlera i drugih.
Što se tiče pedagoškog rada Dinko Fio bio je učitelj glazbe na gimnazijama u Mostaru, Beogradu i Zagrebu, bio je profesor na glazbenim školama "Pavla Markovca" i "Vatroslava Lisinskog" u Zagrebu. Kao honorarni docent na Muzičkoj akademiji u Zagrebu držao je predavanja iz metodike zborskog pjevanja. Maestro Fio od 1970. do 1974. bio je glazbeni rukovoditelji i dirigent Akademskog zbora Ivan Goran Kovačić, a od 1975. do 1980. glazbeni rukovoditelj i dirigent Ansambla narodnih pjesama i plesova hrvatske "Lado". Dinko Fio dobitnik je i brojnih nagrada na domaćim i inozemnim festivalima. Sa zborom "Ivan Goran Kovačić" sudjelovao je 1974. na međunarodnom festivalu studentskih pjevačkih zborova u SAD-u, gdje je s tim zborom nastupio u dvorani Filharmonije Lincoln centra u New Yorku i dvorani Kennedy centra u Washingtonu. Tada su prvi puta u SAD-u izvedena, zahvaljujući maestru Fiu, djela Ivana Matetića Ronjgova, a održao je i predavanje o istarskoj glazbi pred brojnim dirigentima studentskih zborova u Nacionalnoj biblioteci Lincoln centra.
U večerašnjem slavljeničkom koncertu nastupile su klape Cesarice, Ćakulone, Grdelin, Jelsa, Nostalgija, Proversa, Sagena, Vapor, Akademski zbor i folklorni ansambl "Ivan Goran Kovačić", Ansambl narodnih pjesama i plesova Lado, ženski vokalni sastav Gričanke i drugi. Koncertu se pridružila i naša vodeća glazbenica Josipa Lisac.
Na kraju koncerta praizvedena je skladba "Maestro moj" u čast slavljenika Fia u kojoj su sudjelovali brojni izvođači ovog večerašnjeg iznimnog glazbenog događaja koji je, kako je rečeno, pokazao svo bogatstvo hrvatske glazbene tradicije, a posebno klapskog pjevanja.
(Hina) xatod ymć
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati