Odvjetnik: Australija ne smije izručiti Kapetana Dragana

AUSTRALSKE vlasti nemaju pravne temelje za izručivanje Dragana Vasiljkovića, srpskoga paravojnog zapovjednika kojega zbog ratnih zločina traži Hrvatska, rekli su u četvrtak na sudu njegovi odvjetnici koji se bore da on izađe iz pritvora.

Vasiljkovića (51), poznatijega kao Kapetana Dragana, uhitila je u siječnju australska savezna policija i on sada u Sydneyu čeka odluku o izručenju Hrvatskoj.

Vasiljković je optužen za naređivanje mučenja, ubojstva i protjerivanje hrvatskih ratnih zarobljenika i civila dok je početkom devedesetih bio zapovjednik srpskih paravojnih snaga u Hrvatskoj.

Njegov odvjetnik Tom Hughes rekao je na sudu da nema pravnih temelja za izručenje jer Australija nema takav sporazum s Hrvatskom. Odvjetnik tvrdi i da je Vasiljković nelegalno u pritvoru jer prema zakonu o ekstradiciji vlasti mogu australskoga državljana držati samo u iznimnim slučajevima.

Henry Burmeser, zastupnik tužiteljstva, kaže da australski zakoni pružaju temelje za ekstradiciju.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Republika Hrvatska je početkom veljače Australiji i službeno uputila zahtjev za izručenjem Vasiljkovića.

U Ministarstvu pravosuđa priopćili su da je zahtjev za izručenje Vasiljkovića sastavljen u cijelosti prema smjernicama dobivenima od australskog državnog odvjetništva s ciljem ispunjavanja uvjeta za izručenje koji se traže u anglosaksonskom pravu prema kojemu postupaju nadležna australska tijela.

Nekadašnji zapovjednik srpskih paravojnih snaga u Hrvatskoj, a sada australski državljanin, uhićen je 20. siječnja u Sydneyju na temelju međunarodne tjeralice koju je za njim raspisala Hrvatska. Hrvatska je od tada imala rok od 60 dana da službeno zatraži njegovo izručenje.

Šibensko Županijsko državno odvjetništvo Vasiljkovića tereti da je kao zapovjednik jedinice za posebne namjene u sastavu paravojnih srpskih postrojba, odnosno zapovjednik nastavnog centra za obuku pripadnika specijalnih postrojba "Alfa", postupao protivno odredbama Ženevskih konvencija.

Osumnjičen je da je u lipnju i srpnju 1991. u zatvoru na kninskoj tvrđavi te u veljači 1993. u Bruškoj kod Benkovca mučio, zlostavljao i ubijao zarobljene pripadnike hrvatske vojske i policije. Tereti ga se i da je kao zapovjednik jedinica za posebne namjene u srpnju 1991. u Glini, u dogovoru sa zapovjednikom tenkovske jedinice JNA, izradio plan napada i zauzimanja glinske policijske postaje, prigradskog naselja Jukinca, te sela Gornjeg i Donjeg Viduševca. Tijekom tog napada, protivno odredbama Ženevskih konvencija, oštećene su i uništene civilne zgrade, stanovništvo je natjerano u bijeg, opljačkana im je imovina, a ubijeni su i ranjeni civili među kojima i jedan strani novinar.

Vasiljković je te optužbe odbacio, a međunarodnu tjeralicu koju su hrvatske vlasti raspisale za njim ocijenio kao pokušaj Zagreba da vrši pritisak na Srbe.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara