Okrugli stol o kolektivnim pravima u Hrvatskoj

O kolektivnim pravima u Hrvatskoj, a posebno o kolektivnim manjinskim pravima bilo je riječi na okruglom stolu Hrvatskog helsinškog odbora (HHO) za ljudska prava održanom u Novinarskom domu u Zagrebu.

Govoreći o ustavnopravnoj zaštiti kolektivnih prava u Hrvatskoj, potpredsjednica Ustavnog suda Jasna Omejec je napomenula da ta tema u Hrvatskoj "još nije otkrivena".

Hrvatska je dosada iznimnu pažnju poklonila samo u jednom području, pripisujući ustavno jamstvo ravnopravnosti i zaštite nacionalnih manjina u samom Ustavu te donoseći posebni Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina, rekla je Omejec ocijenivši da i tu pojedina rješenja propisana ustavnim zakonom pokazuju da mehanizmi ustavnopravne zaštite kolektivnih manjinskih prava nisu dostatno razrađeni.

Naglasila je da kolektivna prava po jednom stajalištu jesu ljudska prava i to prava treće generacije u što ulazi pravo na razvoj, pravo na mir, pravo na zdrav okoliš, pravo na korištenje rezultata zajedničkog nasljeđa čovječanstva i pravo na komunikaciju. Po drugom, oprečnom stajalištu, pravna priroda kolektivnih prava je sporna jer ne pripadaju nikakvom određenom pravnom subjektu, nije definiran subjekt prema kojemu se ona mogu isticati i ne mogu se postojećim pravnim mehanizmima efikasno ostvariti odnosno zaštititi, navela je.
Tekst se nastavlja ispod oglasa

Govoreći o kolektivnim manjinskim pravima u Hrvatskoj kao multukulturnoj zajednici, predsjednik HHO-a Žarko Puhovski je naglasio da je tu važno da većinska nacija prihvati multikulturnu interpretaciju vlastitog identiteta i da na simboličan, ali i stvaran način uvuče manjine u maticu zbivanja, od TV-a do lokalnih zajednica.

Puhovski je izrazio žaljenje što za tu temu nije iskazan veći interes.

(Hina) xbdj yaz

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara