Drugog dana 15. savjetovanja Udruženja za kaznene znanosti i praksu dio sudionika izrazio je nezadovoljstvo Zakonom o prekršajima koji je na snagu stupio 1. listopada ove godine.

U nepuna dva mjeseca primjene Zakona o prekršajima suci se suočavaju s brojnim teškoćama zbog nejasnih, nedorečenih pa čak i neprimjenjivih odredaba, rekao je zamjenik predsjednika Visokog prekršajnog suda Marko Rašo.

Po njegovu mišljenju taj zakon uskoro svakako treba mijenjati.

Jednim od najvećih propusta zakonodavca smatra odluku o preranu stupanju na snagu. Po novom sustavu prekršajnog sudovanja svi bi prekršaji trebali biti propisani zakonima, a ne više Vladinim uredbama i pravilnicima ministarstava. Isto tako prekršaje propisane desetcima drugih zakona trebalo bi uskladiti s temeljnim Zakonom o prekršajima, rekao je.

Zbog prerana stupanja na snagu Zakona o prekršajima to se nije moglo učiniti pa je dvojnost valjanosti starih i novih propisa jedna od teškoća s kojima se suci stalno suočavaju, upozoreno je na skupu.

Novim zakonom o prekršajima tek su djelomice postignuti ciljevi kao što su - uskladiti prekršajno sudovanje s Ustavom i međunarodnim konvencijama, osuvremeniti ga pravosudnom reformom i pospješiti njegovu učinkovitost - drži profesor kaznenog procesnog prava Ivo Josipović. Odgovornost za donošenje zakona kojim struka nije zadovoljna Josipović je pripisao ´grijehu struktura´, uključivo i pravne fakultete.

Grijeh je pravne znanosti što je zapustila teoriju prekršajnog sudovanja, odnosno što se time nije bavila. Smatra da ni prekršajni suci u petgodišnjoj izradi stručne skupine prijedloga zakona nisu učinili dovoljno kako bi utjecali na kvalitetu rješenja u Zakonu o prekršajima. Najodgovornijim Josipović ipak smatra Ministarstvo pravosuđa koje je u proceduru prerano poslalo prijedlog zakona o prekršajima, koji je sadržajno bio drukčiji od prijedloga stručne skupine.

Sutra bi na završetku savjetovanja sudionici trebali dobiti odgovore na brojna pitanja o novostima u Zakonu o kaznenom postupku i Zakonu o prekršajima.