OTAPANJEM arktičkoga leda mogao bi se u idućih deset godina otvoriti prolaz za brodove između Atlantskog i Tihog oceana, pa bi tako globalno zagrijavanje na sjeveru, koje ugrožava staništa polarnih medvjeda, karibua i drugih životinjskih i biljnih vrsta, brodovlasnicima moglo donijeti profit. 

Istraživanja Ujedinjenih naroda (UN) predviđaju da bi Arktik mogao ostati posve bez leda u ljeto 2080. godine, a polarni prolaz, koji je dosad bio zatvoren, mogao bi postati konkurencija Panamskom i Sueskom kanalu.

´Vjerujem da ćemo u idućih deset godina riješiti probleme prijevoza robe Sjevernim morskim putom tijekom cijele godine´, kazao je Alexander Medvedev, direktor ruske brodarske kompanije Murmansk. ´To će nam skratiti put od Japana do Europe za najmanje 10 do 15 dana, pogotovo ljeti´, izjavio je za Reuters.

S druge strane Arktika, Sjeverozapadnom prolazu, morskom putu između Atlantskog i Tihog oceana uz sjevernu obalu Sjeverne Amerike, trebat će više vremena da se otopi.

´Sjeverozapadnom prolazu vjerojatno će trebati još 20 godina da se otopi´, kazao je Peter Wadhams, profesor oceanografije na sveučilištu Cambridge.

No, premije osiguravajućih društava za putovanja kroz ta dva prolaza vjerojatno će biti tako visoke da bi troškovi mogli premašiti prednosti koje donosi kraće putovanje.

Pomorci su stoljećima uzalud tražili kraći put od Europe do Dalekog Istoka - Kolumbo je otkrio Sjevernu Ameriku 1492. godine ploveći prema zapadu u nadi da će stići do Japana. Ta je potraga mnoge istraživače stajala života, uključujući Nizozemca Wilhelma Barentsa i Engleza Henryja Hudsona, po kojima su Barentsovo more i Hudsonov zaljev dobili ime. Barentsov se brod nasukao 1596. godine, a Hudson je umro nakon pobune na svom brodu 1611.

Finsko-švedska ekspedicija prošla je kroz Sjeverno ledeno more 1878. godine, a Norvežanin Roald Amundsen prvi je prošao kroz Sjeverozapadni prolaz 1906. godine.

No, čak i uz topljenje leda, trebat će milijarde dolara kako bi se otvorili pomorski putevi. Luke u sjevernoj Rusiji propadaju nakon završetka hladnog rata, kad su nuklearni ledolomci predvodili bojne brodove između Atlantskog i Tihog oceana.

´Prepreke su više ekonomske i političke prirode - potrebno je mnogo infrastrukture: navigacijska pomoć, osoblje za potrage i spašavanje, mogućnost čišćenja zagađenja´, kazao je Wadhams.

Ekolozi traže zaštitu za oko četiri milijuna autohtonih stanovnika tog područja, kao i sprečavanje svojevrsne ´zlatne groznice´, odnosno poplavu lovaca na brzu zaradu zahvaljujući eksploataciji plina, drva i minerala.

´Topljenje leda olakšat će put do sjevernog Sibira i ostalih divljih područja´, izjavio je Svein Tveitdal, direktor UN-ova Polarnog centra. ´Zato mora postojati strategija održivog razvoja za Arktik. On ne smije postati nova Afrika, u kojoj su kolonijalisti ubrzano eksploatirali sve resurse.´

UN-ova istraživanja pokazuju da se arktički led od sedamdesetih godina 20. stoljeća smanjivao za približno tri posto godišnje, te da su temperature zraka tijekom prošlog stoljeća porasle za otprilike pet stupnjeva Celzija.

Istraživanje polja plina i nafte povećat će rizik od zagađenja, poput katastrofe tankera Exxon Valdez kraj Aljaske 1989. godine. Norveška planira otvoriti prvo polje plina u Barentsovu moru 2006.

Polarna su područja najosjetljivija i kad je riječ o globalnom zagrijavanju koje uzrokuje izgaranje fosilnih goriva poput nafte. Znanstvenici tvrde da te emisije stvaraju pokrivač oko Zemlje i podižu temperature.

Novi će polarni putevi skratiti put za približno 4.000 nautičkih milja od Europe do Dalekog Istoka u usporedbi s putem kroz Panamski ili Sueski kanal, dok bi put sjeverno od Kanade mogao biti skraćen za 6.000 nautičkih milja za supertankere koji su se iz Venezuele uputili u Japan. Brodovi koji su preveliki da bi prošli kroz Panamski kanal moraju putovati oko Južne Amerike.

I Japan je zainteresiran za prijevoz nuklearnog otpada u Europu kroz Arktik, čemu su se oštro usprotivili ekolozi koji tvrde da bi takav teret mogao ostati zarobljen u ledu.

Naime, jedna od posljedica globalnog zagrijavanja je hlađenje nekih područja dok se većina zagrijava pa se led na nekim mjestima topi, dok na drugima postaje deblji. To bi moglo uvelike zakomplicirati bilo kakve planove prijevoza tereta kroz novonastale arktičke prolaze.