Otočani trpe poreznu nepravdu, HSP će naći rješenje

Otočani trpe poreznu nepravdu, HSP će naći rješenje

Foto: Index

ZAŠTO otočani plaćaju veći PDV, zapitao se danas Ivan Protrka, šef Splitsko-dalmatinskog HSP-a i prvi na listi HSP-a u 10. izbornoj jedinici.

Na otoku 18 posto skuplje

"Ministrica financija vjerojatno bi se nasmijala na ovu konstataciju i odgovorila da to nije točno, odnosno, da je PDV na otoku 23 posto kao i u ostatku Hrvatske. Ipak, svi koji žive ili povremeno borave na otocima znaju da su cijene veće od onih na kopnu, ovisno o vrsti roba ili usluga od 5 pa do čak 150 posto. Prema našim izračunima, na otocima je cijena roba i usluga prosječno veća 18 posto nego na kopnu. Kako sve te cijene sadrže i porez koji iznosi 23 posto, kupujući ili koristeći usluge na otocima u državnu kasu uplaćujemo 4,14 posto više nego na kopnu", pedantno je izračunao Protrka.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Onda je pretvorio relativne vrijednosti u apsolutne. "To sad izgleda ovako. Roba ili usluga koja na kopnu košta 1,000 kuna opterećena je sa 230 kuna poreza. Ta ista roba ili usluga na otoku košta 1,180 kuna i opterećena je sa 271,4 kuna poreza. Tako je otočanin ili njegov gost platio državi 41,4 kuna više poreza", istaknuo je Protrka.

Otočanima realno porezno opterećenje

Vladajućima su puna usta otoka i pomoći za otočane, a ne pomažu zapravo ništa, konstatirao je. "Ništa oni ne izdvajaju, nego samo kroz subvencije brodskih linija vraćaju dio onoga što su uzeli otocima. Kako, mi smo vrlo konkretno prikazali izračunom. Moj kolega sa Šolte kaže: "Pivo od litre u pet ambalaži u Splitu kupujem za 11,49 kuna, a u Nečujmu za 15,28 kuna i na svakoj boci u državnu blagajnu dajem 88 lipa više nego u Splitu." A ja mu kažem: "Što bi tek rekao onaj što pije viski", iskarikirao je Protrka otočnu skupoću. 

"Sasvim je razvidno da otočani trpe poreznu nepravdu. HSP će se založiti za pronalaženje rješenja i modela po kojem bi otočani bili i realno jednako porezno opterećeni. Život na otoku težak je i ovako. Nije u redu da ih i država globi, pogotovo u situaciji kada želimo demografsku obnovu i stvaranje uvjeta koji bi omogućili otočanima da ostanu na svom škoju i na njemu osiguraju egzistenciju sebi i svojoj obitelji", zaključio je Protrka.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara