Plan u deset točaka: Europska komisija želi kod mladih razvijati brojne vještine

Plan u deset točaka: Europska komisija želi kod mladih razvijati brojne vještine

Ilustracija: Shutterstock

EUROPSKA komisija usvojila je u petak novi, sveobuhvatni Program vještina za Europu, čiji je cilj da europski građani razviju širok spektar vještina u ranoj dobi kako bi se potaknula njihova zapošljivost te konkurentnost i gospodarski rast u Europi, priopćeno je iz Bruxellesa.

Programom se države članice i dionike poziva da poboljšaju kvalitetu vještina građana i usklade ih s potrebama na tržištu rada.

Sedamdeset milijuna Europljana ima problema s čitanjem i pisanjem, a još ih više ima problema s računanjem i digitalnim vještinama.

S druge strane, puno Europljana, posebice visokokvalificiranih mladih, radi na radnim mjestima koja nisu u skladu s njihovim talentom i težnjama.

Istodobno, 40 posto poslodavaca u Europi upozorava da ne može pronaći zaposlenike s pravim vještinama za rast i inovacije.

Osim toga, premalo ljudi ima poduzetnički duh i vještine koji su potrebni za otvaranje vlastitog poduzeća i stalnu prilagodbu promjenama na tržištu rada.

Konkretno, Komisija predlaže deset mjera koje će se poduzeti u iduće dvije godine, od kojih se neke pokreću odmah:

- Jamstvo za vještine kako bi se pomoglo niskokvalificiranim odraslim osobama da usvoje minimalnu razinu čitanja, računanja i digitalnih vještina te da napreduju prema stjecanju srednjoškolskih kvalifikacija;

- revizija Europskog kvalifikacijskog okvira radi boljeg razumijevanja kvalifikacija te kako bi se bolje iskoristile sve dostupne vještine na europskom tržištu rada;

- Koalicija za digitalne vještine i radna mjesta koja će povezati države članice i dionike iz industrije te s područja obrazovanja i zapošljavanja u cilju povećanja talentiranog kadra iz digitalnog sektora te kako bi se osigurala primjerena digitalna pismenost pojedinaca i radne snage.

- Plan za sektorsku suradnju u pogledu vještina za bolje prikupljanje informacija o vještinama te uklanjanje problema s pomanjkanjem vještina u određenim gospodarskim sektorima.

Ostale mjere pokrenut će se kasnije ove godine i 2017.:

- Alat za profiliranje vještina državljana trećih zemalja kako bi se poduprlo rano utvrđivanje i profiliranje vještina i kvalifikacija tražitelja azila, izbjeglica i drugih migranata;

- revizija okvira Europass kako bi se ljudima ponudili bolji i jednostavniji alati za predstavljanje njihovih vještina te kako bi u stvarnom vremenu dobili korisne informacije o potrebama za vještinama i trendovima što im može pomoći pri donošenju odluka o karijeri i osposobljavanju;

- ostvarivanje cilja da strukovno obrazovanje i osposobljavanje bude prva opcija povećanjem mogućnosti za učenike uključene u strukovno obrazovanje i osposobljavanje da uče kroz praksu te poboljšanjem vidljivosti dobrih rezultata strukovnog obrazovanja i osposobljavanja na tržištu rada;

- revizija Preporuke o ključnim kompetencijama kako bi se većem broju ljudi pomoglo da steknu osnovne vještine koje su potrebne za život i rad u 21. stoljeću s posebnim naglaskom na promicanju poduzetničkog i inovativnog načina razmišljanja i vještina;

- inicijativa o praćenju osoba s visokoškolskim obrazovanjem kako bi se dobile točnije informacije o tome kako te osobe napreduju na tržištu rada;

- prijedlog da se dodatno analiziraju i razmijene najbolje prakse o učinkovitom suzbijanju odljeva mozgova.

Financiranje Programa vještina za Europu

Komisija ističe da je svako ulaganje u razvoj vještina vrlo isplativo.

Procjene Cedefopa, Europskog centra za razvoj strukovnog obrazovanja, pokazuju da bi povećanje prosječnih vještina odrasle populacije od samo jednog postotnog boda moglo podići stopu rasta BDP-a po stanovniku za 0,99 postotnih bodova. Na temelju najnovijih dostupnih predviđanja Cedefopa o vještinama, ako se ne poduzmu dodatne mjere, udio niskokvalificiranih osoba u radno sposobnom stanovništvu u EU-u bit će 18,6 posto 2020. te 16,6 posto 2025. godine.

Intervencijama europskih strukturnih i investicijskih fondova, odnosno Europskog socijalnog fonda (ESF) i Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR), uložit će se više od 30 milijardi eura za pružanje potpore razvoju vještina u razdoblju od 2014. do 2020. godine. Programom ESF-a može se poduprijeti provedba na nacionalnoj razini, pri čemu će se do 79 milijardi eura dodijeliti za prioritete obrazovanja, osposobljavanja, cjeloživotnog učenja, socijalnog uključivanja i zapošljavanja.

Iz početne procjene operativnih programa ESF-a vidljivo je da se države članice samo u okviru prioritetnog obrazovanja i osposobljavanja namjeravaju usmjeriti na više od 8 milijuna niskokvalificiranih osoba.

Razvoj vještina u obrazovanju i osposobljavanju podupire se i u okviru programa Erasmus+ s gotovo 15 milijardi eura. Ostali fondovi kao što su Fond za azil, migracije i integraciju (FAMI) i Obzor 2020. ispunjavaju također ciljeve ovog Programa. Države članice trebaju u potpunosti iskoristiti i potencijal koji nude EIB i ostali financijski akteri i proizvodi, uključujući Europski fond za strateška ulaganja.

Troškovi provedbe Jamstva za vještine razlikovat će se u pojedinim državama članicama, a to će ovisiti o udjelu niskokvalificiranih osoba u broju odraslog stanovništva, razmjeru manjka vještina u toj skupini, nacionalnom odabiru politika za provedbu te dosadašnjim načinima poučavanja i infrastrukturi.

Komisija koordinator aktivnosti

Države članice nadležne su za sadržaj poučavanja i organizaciju sustava obrazovanja i osposobljavanja, no potrebno je djelovanje na razini EU-a jer su suočene sa sličnim izazovima i mogućnostima kao što su neusklađenost vještina, manjak vještina i nedovoljna mobilnost radnika, digitalne potrebe, starenje radne snage, odljev mozgova ili migracijski tijekovi. 

Komisija će imati ulogu koordinatora u zajedničkim inicijativama, okvirima i smjernicama te pružati potporu razmjenom stručnosti i dobre prakse.
 

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara