ISTRAŽIVANJE koje je GFK proveo na reprezentativnom uzorku od tisuću ispitanika starijih od 15 godina, pokazalo je kako na razvoj demokracije u hrvatskoj imaju televizija te političari i političke stranke. Građani su ocjene o utjecaju na razvoj demokracije u Hrvatskoj dijelili na skali od 1 (nimalo utjecaja) do 7 (jako mnogo utjecaja).

Prvo mjesto po utjecaju je pripalo televiziji s prosječnom ocjenom od 5,53. Slijede političari i političke stranke (5,30), istaknute javne osobe koje nisu vezane uz politiku (5,07), dnevne novine (5,00), međunarodna zajednica (4,94), radio (4,78, Internet (4,67), tjedne novine i časopisi (4,43) i općenito svi građani Hrvatske (4,29).

Iznadprosječni značaj su televiziji pripisali građani Zagreba s okolicom i u Slavoniji (5,88), odnosno oni koji žive u naseljima preko 100 tisuća stanovnika (5,93). Lagano prednjači i dobna skupina od 35 do 44 godine starosti (5,66). Značaj televizije raste sa stupnjem obrazovanja (od 5,53 kod neobrazovanih do 5,73 kod osoba sa završenim fakultetskim obrazovanjem).

Premda političari i političke stranke danas baš i ne uživaju neko povjerenje hrvatskih građana, ipak ih se smatra jednim od osnovnih nositelja razvoja demokracije. Iznad prosječne ocjene dobili su u Lici, Kordunu i Banovini (6,28) kao i Istri, Primorju te Gorskom Kotaru (5,67), zatim kod građana između 45 i 64 godine starosti (5,67), kod visoko obrazovanih (5,5). Suprotno, najnižu ocjenu su im dali građani u Sjevernoj Hrvatskoj (4,95), mladi od 15 do 24 godine (4,86), poljoprivrednici (4,02) te osobe s najnižim osobnim mjesečnim primanjima (4,73).

Mladi velik utjecaj vide i u javnim ličnostima koje nisu vezane uz politiku te Internetu

Treće mjesto među nositeljima demokracije prema ovom istraživanju imaju istaknute javne ličnosti koje nisu vezane uz politiku. Njihovu važnost nešto više ističu građani Zagreba s okolicom (5,44) te Dalmacije (5,15), dobna skupina od 45 do 54 godine (5,32) i najmlađi ispitanici, u dobi od 15 do 24 godine (5,16), kao i osobe srednjeg stupnja obrazovanja (5,22).

Dnevnim novinama kao nositelju demokracije najvišu ocjenu se daje u Zagrebu s okolicom (5,32) odnosno u naseljima preko 100 tisuća stanovnika (5,51), tu si i visoko obrazovani (5,33) i oni koji su u stalnom radnom odnosu (5,14), ili spadaju u grupu s najvišim osobnim mjesečnim primanjima (5,21). Na drugoj strani, najniža ocjena dobiva se kod građana Sjeverne Hrvatske i osoba koje žive u naseljima do 2000 stanovnika (4,70), kod ispitanika s nižim obrazovanjem (4,58) i najnižim osobnim mjesečnim primanjima (4,82).

Na petoj je poziciji međunarodna zajednice koju najviše uvažavanju građani Zagreba (5,09), dobna skupina od 45 do 54 godine starosti (5,30) i visoko obrazovani (5,11). Premda je Internet rangiran tek na sedmom mjestu - njega posebno, višom prosječnom ocjenom, ističu građani Zagreba (5,32) te mladi između 15 i 24 godine starosti (5,17).

I.M.