Počela prva veća akcija "Greenpeacea" u Hrvatskoj

Uplovljenjem jedrenjaka "Anna" te postavljanjem izložbe o klimatskim promjenama, opasnostima od nuklearne energije i prednostima obnovljivih energetskih izvora, na prostoru osječke Zimske luke danas je započela prva veća akcija ekološke organizacije "Greenpeace" u Republici Hrvatskoj.

Brod "Anna", od svibnja, plovi Dunavom u sklopu europske kampanje "Energy revolution 2005", i dio je "Greenpeaceove" akcije koja se još provodi u jugoistočnoj Aziji i na Grenlandu. Osim Osijeka, koji je jedini grad u kojem se brod "Greenpeacea" odvojio s putanje plovidbe Dunavom, aktivisti ove organizacije sutra će posjetiti i Vukovar. U Hrvatskoj se akcija provodi u suradnji s ekološkim udrugama "Zelena akcija" i "Zeleni Osijek".

Stručnjak organizacije "Greenpeace" za obnovljive izvore energije Jan Haverkamp kazao je na konferenciji za novinare kako je problem klimatskih promjena jedan od glavnih povoda ove akcije te da će se Europa u idućih 15 godina suočiti s nekim ključnim odlukama, poput što učiniti nakon 2012., kada ističu postojeće obveze o smanjivanju emisije ugljičnog dioksida prema Protokolu iz Kyota.

U idućem desetljeću u Europi se planira investirati 700 milijardi eura u nove kapacitete za proizvodnju električne energije. Odredbe iz Kyoto protokola i rasprave o klimatskim promjenama jasno govore da bi ta ulaganja trebala biti usmjerena ka energetskoj učinkovitosti i razvoju obnovljivih izvora energije, ustvrdio je Haverkamp ocijenivši kako zemlje srednje Europe, uključujući i Hrvatsku, idu u potpuno suprotnom smjeru.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Predstavnik "Zelene akcije" Toni Vidan kazao je kako ove udruge, uz podršku "Greenpeacea", od Vlade RH traže hitnu ratifikaciju Kyoto protokola, povlačenje iz sporazuma "Družba Adria" te pokretanje nacionalnog razvojnog programa korištenja obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti.

"Službeni cilj Europske unije jeste da obnovljivi izvori energije dosegnu 12 posto udjela u ukupnoj energetskoj proizvodnji do 2010.. Hrvatska Vlada nije bila u stanju prihvatiti niti skromnih 4,9 posto, kao službeni cilj hrvatske energetske politike do 2010., što smatramo jasnim znakom da veliki energetski monopolisti, poput INA-e i HEP-a, imaju isuviše velik utjecaj na energetsku politiku Vlade i sprječavaju ozbiljnije korake na tome području", ustvrdio je Vidan.

Ocijenio je kako činjenica da je Hrvatska jedina europska zemlja koja nije ratificirala protokol iz Kyota "na međunaordnoj razini postaje blago rečeno neugodna".

(Hina) xivuc yaz

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara