Počeo summit Europske unije

ČELNICI 25 zemalja Europske unije započeli su u četvrtak u Bruxellesu dvodnevni sastanak na vrhu na kojem trebaju donijeti odluku o datumu pokretanja pristupnih pregovora s Hrvatskom i Turskom.

Summit je započeo radnom večerom na kojoj je glavna tema pitanje daljenjeg širenja EU-a, to jest odluke o Hrvatskoj i Turskoj.

Pred europskim čelnicima naći se prijedlog zaključaka usuglašan u ponedjeljak na Vijeću ministara da se pregovori s Hrvatskom otvore navjerojatnije u travnju, pod uvjetom da suradnja s Haškim sudom bude potvrđena.

Međutim, nekoliko sati prije summita na skupu čelnika Europske pučke stranke, premijeri deset zemalja članica EU-a zauzeli su se za bezuvjetan datum početka pregovora s Hrvatskom.

"Neuvjetovani datum za početak pregovora od strane Europskog vijeća, kao što je to već spomenuto u ranu 2005, od posebne je važnosti ne samo za Republiku Hrvatsku, nego i za čitavu jugoistočnu Europu", kaže se izjavi čelnika Europske pučke stranke, krovne organizacije europskih demokršćanskih i narodnjačkih stranaka.

Za takav zaključak glasovali su premijeri Jan-Peter Balkenende (Nizozemska), Silvio Berlusconi (Italija), Mikulaš Dzurinda (Slovačka), Lawrence Gonzi (Malta), Janez Janša (Slovenija), Aigars Kalvitis (Latvija), Kostas Karamanlis (Grčka), Juhan Parts (Estonija),Pedro Miguel Santana (Porgugal) i Wolfgang Schuessel (Austrija). Na posljednjem sastanku ministara vanjskih poslova EU-a, Nizozemska i Italija, bile su, prema neslužbenim izvorima, na strani onih zemalja, koje su inzistirale da se početak pregovora uvjetuje punom suradnjom s Haškim sudom.
Tekst se nastavlja ispod oglasa

Međutim, za odluku je potreban konsenzus svih 25 zemalja članica.

Premijer Ivo Sanader ne isključuje mogućnost da Hrvatska dobije datum u ožujku. "Sada postoje dvije varijante, jedna je da se pregovori otvore u ožujku, a druga u travnju", izjavio je Sanader.

Pitanje Turske daleko je teže pitanje i odluka da li otvoriti pregovore s njom spada u jedne od najtežih odluka u povijesti Europske unije.

Protivnici njezina primanja u EU, pribojavaju se da bi turski ulazak poremetio ravnotežu unutar kluba, jer će ona po svemu sudeći za petnaestak godina, kada bi najranije mogla postati članicom, imati više stanovnika nego što će imati danas najveća Njemačka. Također strahuju od masovnog priljeva radne snage, a posebno naglašavaju novac koji će EU izdvojiti za Tursku, poglavito za poljoprivredni sektor. Pristaše Turske ističu da bi njezinim ulaskom EU dokazala da nije kršćanski klub i da ona može biti most prema ostatku muslimanskog svijeta.

Očekuje se da će čelnici EU-a odlučiti da pregovori s Turskom započnu najesen ove godine s ciljem punopravnog članstva. Vjerojatno se neće izrijekom spominjati alternativa punopravnom članstvu, ali će se naglasiti da su pregovori "otvoren proces čiji se ishod ne može unaprijed zajamčiti".

Također je moguće uvođenje trajnih zaštitnih klauzula, posebice u pogledu ograničenja pristupa turskim radnicima na tržište radne snage u ostatku Unije te u pogledu regionalne pomoći i poljoprivrednih subvencija.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara