PORAST ULAGANJA U ESTONIJU NAKON ULASKA U EU
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Estonija je nakon ulaska u Europsku uniju u svibnju zabilježila velik porast stranih ulaganja, nastavivši trend koji je počeo sa osamostaljenjem od Sovjetskog Saveza 1991. godine, piše u ponedjeljak France presse.
Strani investitori, mnogi iz susjednih skandinavskih zemalja, mogli bi ove godine u tu baltičku republiku uložiti do milijardu eura, 15 puta više nego 1992. godine, ističu analitičari.
"Svjedoci smo drugog investicijskog vala koji je počeo nakon ulaska Estonije u EU", rekao je finski bankar Joakim Helenius.
Prošle godine izravna strana ulaganja u Estoniju iznosila su 759 milijuna eura, a ove je godine broj zapadnih kompanija koje su zainteresirane za kupovinu estonskih firmi značajno porastao.
"Ulaganja 2004. ostaju na rekordnim razinama 2003. godine i mogla bi se čak i povećati na milijardu eura, uključujući nova spajanja i akvizicije te početak projekta tvornice za obradu drvne celuloze vrijednog 154 milijuna eura", rekao je Andrus Viirg iz državnog tijela za promicanje ulaganja Enterprise Estonia.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Samo u posljednjih mjesec dana, najmanje sedam estonskih tvrtki srednje veličine prodano je stranim kompanijama, navodi estonski poslovni dnevnik Aripaev.
Prvi val stranih ulaganja u estonsko gospodarstvo počeo je 1998. kada su švedske financijske institucije kupile dvije najveće estonske banke, Hansapank i Uhispank.
Godine 2001. zaključeni su posljednji veliki poslovi u privatizaciji infrastrukture. Estonsku željezničku kompaniju kupio je američko-britanski konzorcij, a strane tvrtke preuzele su nadzor nad tvrtkama za vodoopskrbu i grijanje u Tallinu.
Većina izravnih stranih ulaganja u Estoniju je stigla iz Švedske, gotovo 40 posto, a slijedi je Finska s 28 posto. Treći najveći ulagač su Sjedinjene Države na koje otpada šest posto investicija u estonsko gospodarstvo.
Analitičari očekuju daljnji rast ulaganja u Estoniju, koja ulagače privlači visoko obrazovanom i relativno jeftinom radnom snagom te članstvom u Europskoj uniji.
"Kako više nema mnogo toga što bi se moglo kupiti, može se očekivati da će se u drugom investicijskom valu mnoge tvrtke iz Skandinavije i drugih zemalja preseliti u Estoniju kako bi smanjile troškove", rekao je Helenius za Aripaev.
(Hina) xzt ysv
Strani investitori, mnogi iz susjednih skandinavskih zemalja, mogli bi ove godine u tu baltičku republiku uložiti do milijardu eura, 15 puta više nego 1992. godine, ističu analitičari.
"Svjedoci smo drugog investicijskog vala koji je počeo nakon ulaska Estonije u EU", rekao je finski bankar Joakim Helenius.
Prošle godine izravna strana ulaganja u Estoniju iznosila su 759 milijuna eura, a ove je godine broj zapadnih kompanija koje su zainteresirane za kupovinu estonskih firmi značajno porastao.
"Ulaganja 2004. ostaju na rekordnim razinama 2003. godine i mogla bi se čak i povećati na milijardu eura, uključujući nova spajanja i akvizicije te početak projekta tvornice za obradu drvne celuloze vrijednog 154 milijuna eura", rekao je Andrus Viirg iz državnog tijela za promicanje ulaganja Enterprise Estonia.
Samo u posljednjih mjesec dana, najmanje sedam estonskih tvrtki srednje veličine prodano je stranim kompanijama, navodi estonski poslovni dnevnik Aripaev.
Prvi val stranih ulaganja u estonsko gospodarstvo počeo je 1998. kada su švedske financijske institucije kupile dvije najveće estonske banke, Hansapank i Uhispank.
Godine 2001. zaključeni su posljednji veliki poslovi u privatizaciji infrastrukture. Estonsku željezničku kompaniju kupio je američko-britanski konzorcij, a strane tvrtke preuzele su nadzor nad tvrtkama za vodoopskrbu i grijanje u Tallinu.
Većina izravnih stranih ulaganja u Estoniju je stigla iz Švedske, gotovo 40 posto, a slijedi je Finska s 28 posto. Treći najveći ulagač su Sjedinjene Države na koje otpada šest posto investicija u estonsko gospodarstvo.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Analitičari očekuju daljnji rast ulaganja u Estoniju, koja ulagače privlači visoko obrazovanom i relativno jeftinom radnom snagom te članstvom u Europskoj uniji.
"Kako više nema mnogo toga što bi se moglo kupiti, može se očekivati da će se u drugom investicijskom valu mnoge tvrtke iz Skandinavije i drugih zemalja preseliti u Estoniju kako bi smanjile troškove", rekao je Helenius za Aripaev.
(Hina) xzt ysv
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati