Potražite hlad, stižu vrućine!
OVOG tjedna Hrvatsku će udariti prvi val vrućina, posebno u kontinentalnom dijelu te će temperatura zraka u poslijepodnevnim satima prelaziti 30 stupnjeva Celzija, a ponegdje će doći i do 35 stupnjeva. Posebice će današnji dan biti obilježen vrućinom i sparinom u unutrašnjosti, a najviše temperature se očekuju u unutrašnjosti Dalmacije.
Ovoga puta uzrok toplinskog vala je jugozapadna visinska struja u kojoj našim krajevima pritječe vrlo topao zrak sa sjevera Afrike.
Ovom prvom ovogodišnjem valu vrućine prethodilo je nešto hladnije razdoblje od prosjeka. Ljudi su već počeli priželjkivati toplije dane, da bi se već jučer počeli žaliti na vrućinu i sparinu.
Zatopljenje očekivano za kraj svibnja
Mr. Ivana Čačića, ravnatelja Državnog hidrometeorološkog zavoda, zatekli smo na Islandu na skupu direktora državnih meteoroloških zavoda gdje je uvečer ugodnih deset stupnjeva, što je temperatura koju su priželjkivali mnogi Hrvati nakon jučerašnje velike sparine i vrućine. Čačić je u razgovoru za Index kazao kako nema ničeg neobičnog u ovom sadašnjem zatopljenju te da je to nešto što smo mogli očekivati za kraj svibnja.
"Činjenica je da je ovo proljeće po temperaturama nešto ispod prosjeka, bile su manje nego proteklih dana, stoga ljudi ovo zatopljenje teže podnose jer je došlo iznenada, a znamo da su ljudi najosjetljiviji na promjene. Sada je još rano za procjenjivati kakvo će biti ovo zatopljenje koje je počelo ovih dana, jer da bi nešto mogli nazvati toplinskim valom, potrebno je da deset dana temperature budu iznad 30 stupnjeva", rekao nam je meteorolog Čačić.
Ravnatelj Hidrometeorološkog zavoda kaže da na temelju samo ovog zatopljenja ne možemo prosuđivati kakvo će biti ljeto, ali da zato čitav niz pokazatelja i sezonskih prognoza pokazuje kako će ovo ponovno biti još jedno ljeto toplije od prosjeka. Tako da ovaj prvi val vrućine svakako trebamo iskoristiti za privikavanje na ljeto.
2003. val vrućina odnio 20.000 života
Najgori val vrućina koji je ikad zadesio Europu dogodio se 2003. kada je prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije val vrućina odnio oko 20.000 života, a trajao je dva tjedna.
Nije zgorega uzeti u obzir ni istraživanje objavljeno prošle godine u Journal of Geophysical Research. Istraživanje je napravljeno na osnovu mjerenja na 54 postaje od Švedske do Hrvatske, što je Američka geofizička unija potvrdila kao najpreciznija dnevna mjerenja. To je istraživanje pokazalo kako su se razdoblja visokih temperatura udvostručila posljednjih nekoliko godina. Prema rezultatima mjerenja, vrućine u Europi danas traju u prosjeku tri dana, dok su 1880. trajale prosječno dan i pol. Autori istraživanja oslanjali su se na tezu da su valovi vrućina, poput onoga iz godine 2003. u zapadnoj Europi, vjerojatni znak klimatskih promjena.
Čačić upozorava da će ovo zatopljenje najteže podnijeti meteoropati i stariji ljudi koji uvijek najteže podnose promjene vremena, te je apelirao na njih da se ponašaju u skladu s visokim temperaturama i da se pridržavaju savjeta svojih liječnika.
Zatopljenje najgore za starije i meteoropate
Današnja istraživanja tvrde da 30 posto ljudske populacije čine meteoropati, ljudi koji kao uzrok svojih zdravstvenih problema vide vremenske (ne)prilike. Meteoropatija pogađa sve dobne skupine, od male djece do starijih osoba, a najugroženije su osobe srednje dobi, posebice žene.
Obično 24 do 48 sati prije same promjene vremena, nadasve u osjetljivih ljudi, javljaju se simptomi kojima opisujemo meteoropatiju. Najčešće je to depresivno stanje, glavobolja, vrtoglavica, fizička slabost, hipertenzija, povećana osjetljivost na bol u zglobovima i mišićima te pogoršano stanje bolesnih organa. Također, tu su hirovite promjene raspoloženja, iritira vas sve, razdražljivi ste, srce pojačano lupa.
Mjere opreza
Prije svega, korisno je pratiti biometeorološku prognozu. Kronični bolesnici moraju uzimati prepisane lijekove, ali liječnici se slažu da nije dobro pretjerivati s lijekovima i da ih ne valja uzimati ih bez stručnog nadzora. Najbolje rješenje je boraviti što više na otvorenom, mnogo se kretati i unositi u organizam dovoljno vitamina i odijevati se u skladu s vanjskim prilikama. Jedna od preporuka je i izbjegavanje alkoholnih pića, koja povećavaju toplinu tijela i gubitak tekućine te se ne treba izlagati nepotrebnim fizičkim naporima i poželjno je odgoditi aktivnosti za povoljnije prilike.
D.M.
Foto: AFP/Index
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati