KORONAVIRUS

Pravnici pišu za Index: Rat protiv korone donijet će nam niz nepotrebnih žrtava

Pravnici pišu za Index: Rat protiv korone donijet će nam niz nepotrebnih žrtava
Foto: Index/EPA/Privatni albumi

Dvoje doktora pravnih znanosti, Sunčana Roksandić Vidlička i Mark A. Drumbl, za Index pišu o primjeni kaznenog prava u borbi protiv pandemije koronavirusa. Dr. Sunčana Roksandić Vidlička je docentica na Katedri za kazneno pravo zagrebačkog Pravnog fakulteta i voditeljica UNESCO Chair Unita iz bioetike. Bavi se kaznenopravnim odgovorima, domaćim i međunarodnim, na kršenja svih ljudskih prava, prvenstveno zdravstvenih i gospodarskih. Dr. Mark A. Drumbl je profesor i direktor na washingtonskom Institutu za transnacionalno pravo. Bavi se međunarodnim i transnacionalnim pravom, ljudskim pravima te globalnim upravljanjem problemima okoliša.

NAKON 11. rujna 2001., zapravo više od jednog desetljeća nakon toga, pitanja sigurnosti, stabilnosti i ljudskih prava pretvorila su se u "rat protiv terorizma".

Odjednom se pojavljuje novi "rat" - "rat protiv covida-19". Socijalna distanca je taktika, svi smo uključeni u solidarnost, vođeni smo epidemiolozima, medicinsko osoblje je naša falanga, naše oružje su maske, respiratori, mobilne bolnice i sredstva za čišćenje.

Kazneno pravosuđe sad je preusmjereno za potrebe borbe protiv virusa

Ova se dva rata ipak miješaju. Kazneno pravosuđe, koje je prvotno bilo predviđeno za borbu protiv terorizma, sada se preusmjerava za potrebe borbe protiv virusa. Terorizam je namjerna upotreba masovnih napada na civilno stanovništvo s ciljem zastrašivanja tog stanovništva. Prošli tjedan u Sjedinjenim Američkim Državama poslan je dopis iz ministarstva pravosuđa koji upućuje na mogućnost da bi pojedinci koji su namjerno širili koronavirus mogli biti optuženi za terorizam zbog "namjernog izlaganja i zaraze drugih". "Prijetnje ili pokušaji upotrebe covida-19 kao oružja protiv Amerikanaca neće se tolerirati", izjavio je zamjenik američkog državnog odvjetnika Jeffrey Rosen. Također se pojavljuju poveznice između virusa, međunarodnih ugovora i zakona koji se odnose na biološko i kemijsko oružje. Podignute su i optužbe za terorizam zbog kašljanja na zaposlenika prehrambene trgovine.

Što bi značilo "namjerno"? Znači li to kršenje socijalne distance? Kašalj? Zaboraviti obrisati pult nakon što je popila kavu ako je jedna osoba u karanteni u kući s drugima koji nisu zaraženi? Odlazak na planinarenje? Dodirivanje kvake? Zaboraviti nositi masku kod kuće? Ako se 80 posto populacije zarazi, može li zaraza i dalje biti kažnjiva?

Profesorica prava Michal Buchhandler-Raphael primjećuje da širina mogućnosti poduzimanja progona koje imaju tužitelji u američkom kaznenopravnom sustavu omogućava da kaznene prijave u vezi s "običnim" prekršajima preusmjere na zločine "terorizma". Ona napominje da se "teroristička" priroda zločina podrazumijeva temeljem tehničkih sredstava koja su korištena (bombe, kemikalije, sada - dodali bismo - širenje virusa) ili iz domene nanesene štete (masovne žrtve).

I policijski poslovi se mijenjaju

Policijski poslovi se, također, mijenjaju po svojoj prirodi. U mnogim se zemljama izdaju (novčane) kazne zbog toga što stojite preblizu jedni drugima. Dronovi nadziru parkove. Rusija koristi tehnike prepoznavanja lica i "autoritarnu tehniku" kako bi karantenu nametnula sveopćim nadzorom. Mađarska je suspendirala sve izbore i referendume. U New Yorku policija demontira koševe kako bi spriječila ljude da se okupljaju u parkovima i igraju, u Austinu u Teksasu policijski službenici potiču ljude da zovu posebno otvorene linije kako prijavili osobe koje se ne pridržavaju mjera i na taj ih način primorali da ostanu kod kuće.

Informatori su bili ismijavani nakon propasti hladnog rata, a sada se ponovno ohrabruju kao agenti u službi javne sigurnosti i reda. U Indiji policija - koja ni sama ne koristi zaštitne maske - koristi duge štapove za javno "šibanje" ljudi koji ne nose maske; radnici-migranti koji rade stotinama kilometara od kuće prisilno su podvrgnuti "čišćenju" kemijskim otopinama na ulicama.

U Južnoj Africi policija je tukla, gađala gumenim mecima i uhitila ljude koji posjeduju limenku piva. Cyril Ramaphosa, predsjednik zemlje, sada prvi put nosi maskirnu vojnu uniformu.

Kazneno pravo je prisilno i treba ga pažljivo koristiti

Stotine Kenijaca napadaju policajci koji su čak ispalili suzavac i zamahivali palicama u provođenju policijskog sata povezanog s covidom-19, policijski snajper je ubio mladića na vlastitom balkonu zbog kršenja policijskog sata. Kanadska 18-godišnja zaposlenica uhićena je jer je navodno lagala svom poslodavcu (McDonald's) da ima covid-19 kako bi otišla s posla i optužena je za prevaru. Država se sve više bavi nadzorom koji zadire u privatnost. Hrvatska tako razmišlja i o provedbi nadzora samoizolacije korištenjem umjetne inteligencije.

Ukratko i najvažnije: kazneno pravo je prisilno. Može poslužiti u spasonosne svrhe, a može poslužiti i u problematičnim razdobljima. Služi kao ultima ratio rješenje ako alternativa nije u stanju postići zadovoljavajuće mjere bez korištenja prisile. Iako povezivanje koronavirusa s terorizmom može ukazati na važnost provođenja mjera socijalne distance, također može zahvatiti marginalizirane ljude ili osobe s duševnim smetnjama, “sumnjive“ pojedince, poput Nijemca koji je lizao strojeve i ulaznice za podzemnu željeznicu, granično štiteći društvo u vrijeme velikih problema. 

Pravo na zdravlje je međunarodno priznato pravo

Uporaba kaznenog prava i prisilnih mjera možda može odvratiti javnost od neizbježne zaraze, sve dok se ne pronađe liječenje ili cjepivo. Međutim, kod covida-19 se ne radi o terorizmu niti se radi o kaznenim sankcijama. Umjesto toga, kada govorimo o covidu-19, trebamo govoriti o pravu na zdravlje, i to ne pravu na zdravlje u nacionalnim okvirima, nego globalnim. Pravo na zdravlje je međunarodno priznato pravo. Pojednostavljeno korištenje zakona kako bi se covid-19 smatrao terorističkom prijetnjom je pogrešno usmjereno i nedovoljno promišljeno. To je također navođenje na krivi put.

Za sada bi moglo biti suviše sirovo gledati dalje od "bitke" i zastrašujućih teških posljedica bolesti koje će rezultirati u smrtima, strahu i ponegdje nasilju. Možda bismo trebali govoriti samo o posljedicama (ili zlouporabama) ravnanja krivulje nakon što izađemo iz vrtloga infekcija i morbiditeta i panike.

Najveća prijetnja s kojom smo sada suočeni nije čovjek

Da, možda svijet nije bio spreman za prijetnju u obliku pandemije. Izgradili smo međunarodne sigurnosne institucije da nas zaštite od rata i namjernih zločina. Ipak najveća prijetnja s kojom smo sada suočeni nije čovjek. Da, ljudi šire virus, ali statistički to ne čine teroristički ili namjerno - već se širi nepažnjom, nemarom, neznanjem i odlaskom na posao. Stoga treba li nas čuditi da nas je iznevjerio liberalni institucionalni internacionalizam? Sedamdesetak godina napora nagomilalo se poput kuće od karata pa su nacionalizmi i granice, kontrole i zabrane i kontrolne točke - toliko prezreni - ponovo vraćeni preko noći. Ti su odgovori reaktivni i regresivni. Jedini način preventivnog suočavanja s pandemijama je koordiniranim međunarodnim naporima.

U panici smo i pribjegavamo nikad viđenim mjerama. Ove mjere, iako su ovdje i razumljive i potrebne, zahtijevaju pažljiv nadzor. Njih treba promatrati kao privremena odstupanja, a ne trajna određenja. Moramo biti spremni na svijet koji će doći kad covid-19 prođe. U suprotnom ćemo morati prihvatiti da promjene našeg društvenog života mogu postati trajne.

Ograničenja demokracije u vrijeme virusne panike

Moramo biti svjesni da u nekim državama državni autoritarizam ne poziva na "zaštitu javne sigurnosti" pozivanjem na prisilne mjere koje nisu predviđene za pandemiju, već ih potiču represivne skrivene motivacije. Već se pojavljuju znakovi ograničenja demokracije u doba virusne panike. Inače, rat protiv virusa dovest će do širokog niza nepotrebnih žrtava nakon završetka, a to su: građanska sloboda, rodna ravnopravnost, mentalno zdravlje, demokracija, zapošljavanje, nasilje u obitelji, pravo na privatnost, inovacije i kritičke misli.

Nadamo se da će postvirusno društvo koje gradimo biti bolje od onoga koje smo imali prije virusa: nježnije, ljubaznije, pravednije, zdravije, otvorenije, globalno, javno, slobodno, transnacionalno, koordinirano i energično. To će se dogoditi samo ako budemo svjesni onoga čega se trenutno odričemo, ako ne podlegnemo strahu i (p)ostanemo svjesni dugoročnih posljedica trenutne politike. Ne moramo sve to odbacivati, život s potencijalom, kakav smo imali, da bismo preživjeli. Moguće je samo ako počnemo shvaćati što pojam sigurnosti zaista znači i obuhvaća, npr. izgradnju humanističkih zdravstvenih sustava koje štite i najslabije među nama. Tako da ovdje nije riječ o represiji, ne radi se o procesuiranju zaraze kao terorizma i represiji građanskih sloboda, nego o ostvarivanju prava na zdravlje.

Želite li momentalno primiti obavijest o svakom objavljenom članku vezanom uz koronavirus instalirajte Index.me aplikaciju i pretplatite se besplatno na tag: koronavirus

Index.me aplikaciju za android besplatno možete preuzeti na ovom linku, dok iPhone aplikaciju možete preuzeti ovdje.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara