PRED ULAZAK U EU, LATVIJU I DALJE MUČE PRAVA MANJINA

Latvija, jedna od tri baltičke zemlje koja će 1. svibnja ući u EU, i dalje se nosi s problemima nacionalnih manjina, prije svega rusofonog stanovništva, te s ovisnošću o Moskvi kada se radi o naftnim resursima.

S 2,3 milijuna stanovnika na 64.589 četvornih metara, Latvija je izborila neovisnost 1991. kad i njezine susjede Litva i Estonija, ali nije uspjela kao one riješiti problem rusofone manjine koja predstavlja trećinu njezina stanovništva, kao ni izgraditi bolje odnose s Moskvom.

Pred ulazak u EU, Latvija je i dalje rastegnuta između prava rusofonog stanovništva te svojih bjeloruskih i ukrajinskih susjeda koji traže bolji tretman svojih manjina.

Odnosi s Moskvom su se nedavno ponovno zategnuli jer Riga od rujna provodi u svojih 159 rusofonih škola reformu koja je izazvala žive proteste: 60 posto nastave treba biti provedeno na latvijskom, a ne više na ruskom jeziku.

Osim toga, odnosi s Moskvom zategnuti su i zbog privatizacije Ventspils Nafte, jedinog baltičkog naftnog kompleksa u kojem Rusi nemaju svoj udio.

Latvija je 1998. bila pogođena gospodarskom krizom koja je vladala u Rusiji, ali se od tada njezin rast obnovio i Latvija je danas jedna od življih ekonomija među deset novih zemalja koje ulaze u EU s prošlogodišnjim rastom od 7,5 posto.
Tekst se nastavlja ispod oglasa

Na referendumu o ulasku u EU, 67 posto stanovnika glasovalo je "za".

Od stjecanja neovisnosti, u Latviji su se smjenjivale koalicijske vlade, a najviše je bilo neslaganja oko pitanja privatizacije.

Iako je zemlja bila pogođena s više korupcijskih skandala, njezina predsjednica Vaira Vike-Freiberga i dalje je simbol stabilnosti te vrlo cijenjena u inozemstvu zbog doprinosa u dovođenju zemlje pred vrata EU te u NATO.

Jedina sjena na njezinom 'imageu' prošlogodišnje je podupiranje američke akcije u Iraku.

(Hina) xmaš ynab

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara