Nakladnik Hrvatsko književno društvo (HKD) Sv. Jeronima predstavilo je večeras knjigu arheologa, povjesničara umjetnosti i etnologa Antona Zakarije "Od Selimira do Zvonimira Nova slika Kraljevstva Hrvata".

"Duvanjski sabor nije održan godine 753., kako to tvrdi Dominik Mandić, nego godine 641., a glagoljicu nisu izmislili nikakvi Ćiril i Metod nego je ona nastala iz reformirane latinice", naglasio je na predstavljanju autor Anton Zakarija.

U ime nakladnika HKD-a Sv. Jeronima, profesor Radovan Grgec istaknuo je kako je autor u knjizi razbio nametnuti mit o Ćirilu i Metodu.

Zakarija je pak napomenuo kako "povijest treba braniti na isti način kao i teritorij", no da "nažalost neki naši povjesničari za to nemaju dovoljno hrabrosti".

U svojoj knjizi "Od Selimira do Zvonimira - Nova slika Kraljevstva Hrvata" Zakarija dokazuje da hrvatska politička povijest ne počinje s knezom Bornom, početkom IX., nego sa Selimirom, u prvoj polovici VI. stoljeća.

"Selimir je priznanjem pravovjernih kršćana i antičkoga povijesnog naslijeđa položio prve temelje hrvatskoj državi. Po ovim sadržajima Hrvatska je zauzela istaknuto mjesto u ondašnjoj europskoj povijesti", ističe u uvodu knjige Zakarija. Također, u knjizi prikazuje "društveno uzdizanje hrvatskog puka od slavenskog bezličja do europske građanske samosvijesti."

"Hrvatski srednjovjekovni 'regnum', uspostavljen uzastopno 535. i 641., oblikovao se na načelu priznanja antičkih povijesnih ostvarenja na tlu svoje vlasti. Romanski ili latinski gradovi u Dalmaciji dobili su u nastaloj državi zaštitu i gospodarski prostor, a hrvatski narod u gradovima polazište za svoj kulturni razvitak. Začela se nova civilizacija, hrvatsko-latinska, u teškom vremenu, ali tragovi u kamenu, te zapisi u 'Kronici' i 'Splitskom evanđelistaru', svjedoče o njezinoj stvarnosti", piše Zakarija.

Knjiga "Od Selimira do Zvonimira" (246 str.) podijeljena je u 10 poglavlja u kojima autor obrađuje genezu Slavena, pitanje odnosa društva i religije, tlo hrvatske povijesti, povijesna vrela - Teodozijevu "Hrvatsku kroniku", "De administrando imperio" cara Konstantina Porfirogeneta i "Historiu Salonitanu" Tome Splićanina, utemeljenje države i Crkve, njihovu opstojnost, civitat i kulturu do procvata u 11. stoljeću, a nakon toga drugu silaznu tzv. "slavenašku stazu".

Na kraju su sažetci na francuskom i engleskom jeziku. U dodatku knjige objavljeni su izvadci iz Črnčićeva izdanja "Hrvatske kronike", posuvremenjeni Tomašićev prijevod dijelova Porfirogenetova "De administrando imperio" i izvadci Rismondova prijevoda Tomine "Historie Salonitane".

Na kraju knjige objavljena je literatura i indeks osobnih, etničkih i zemljopisnih imena.

Arheolog, povjesničar umjetnosti i etnolog Anton Zakarija suradnik je enciklopedijskih izdanja Larousse, Robert i Gallimard.

Objavio je knjigu "Praputnjak, hrvatskoprimorsko selo. Kuća i obitelj kao izvor i slika povijesti na Zapadu".

(Hina) xmk ysp