Predstavljena knjiga o preporoditelju Ivanu Krstuloviću
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Knjiga "Bračanin Ivan Krstulović, nacionalni preporoditelj američkih Hrvata" Ljubomira Antića, objavljena u povodu 100. obljetnice izdavanja njegovih novina "Sloboda" u Čileu, predstavljena je danas u Matici hrvatskoj.
Ivan Mario Krstulović Kevešić, novinar, slikar, glazbenik i poduzetnik rodio se u Nerežišćima na Braču 1858. Zbog političkog angažmana i revolucionarnih tekstova protiv austrijske i talijanske vlasti kao 40-godišnjak odlazi u Antofagastu (Čile). Umro je 1920. u Santiagu, gdje je sahranjen na Katoličkom groblju.
"Ivan Krstulović jedna je od najutjecajnijih osoba u povijesti hrvatskog iseljeništva", rekla je Marina Perić s Instituta za migracije i narodnosti, nazvavši Antićevu knjigu "hvalevrijednom inicijativom i velikim kulturnim doprinosom".
Uz podatke o životu i radu Krstulovića, knjiga donosi izvorne povijesne dokumente, njegova pisma, isječke iz "Slobode" te fotografije iz Nerežišća i Antofagaste, napomenula je Perić.
Jure Krišto s Hrvatskog instituta za povijest smatra da je Antić tom knjigom podsjetio na zabludu hrvatskih intelektualaca u vezi jugoslavenske ideje, ali i na to kako su oni, unatoč srpskoj propagandi, uspjeli buditi hrvatsku nacionalnu svijest.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Ivan Krstulović je u novinama "Sloboda", pisanima u starčevićanskom duhu, objavio niz lucidnih uvodnika koji su po jezičnoj svježini i danas poticajno štivo, rekao je urednik knjige Mile Pešorda, pročitavši nekoliko takvih članaka.
Prvi Hrvati u Čile su došli sedamdesetih godina 19. stoljeća privučeni zlatnom groznicom. To su bili uglavnom težaci, ribari i pomorci s hrvatske obale, od Omiša do Boke kotorske. Mnogi njihovi potomci danas su u Čileu sveučilišni profesori, književnici, rektori, kipari, muzeolozi, liječnici.
Temeljna znanstvena preokupacija Ljubomira Antića (rođen 1946. u Prvić Šepurini kod Šibenika) je povijest hrvatske dijaspore. Knjiga o Krstuloviću utemeljena je na autorovoj doktorskoj disertaciji o iseljeništvu u Južnoj Americi iz 1983. te na članku o njemu, objavljenome u "Zadarskoj reviji" 1987.
Knjiga je objavljena prošle godine u novopokrenutoj knjižnici "Naši ljudi i krajevi" samoborske izdavačke kuće "A.G. Matoš".
Ivan Mario Krstulović Kevešić, novinar, slikar, glazbenik i poduzetnik rodio se u Nerežišćima na Braču 1858. Zbog političkog angažmana i revolucionarnih tekstova protiv austrijske i talijanske vlasti kao 40-godišnjak odlazi u Antofagastu (Čile). Umro je 1920. u Santiagu, gdje je sahranjen na Katoličkom groblju.
"Ivan Krstulović jedna je od najutjecajnijih osoba u povijesti hrvatskog iseljeništva", rekla je Marina Perić s Instituta za migracije i narodnosti, nazvavši Antićevu knjigu "hvalevrijednom inicijativom i velikim kulturnim doprinosom".
Uz podatke o životu i radu Krstulovića, knjiga donosi izvorne povijesne dokumente, njegova pisma, isječke iz "Slobode" te fotografije iz Nerežišća i Antofagaste, napomenula je Perić.
Jure Krišto s Hrvatskog instituta za povijest smatra da je Antić tom knjigom podsjetio na zabludu hrvatskih intelektualaca u vezi jugoslavenske ideje, ali i na to kako su oni, unatoč srpskoj propagandi, uspjeli buditi hrvatsku nacionalnu svijest.
Prvi Hrvati u Čile su došli sedamdesetih godina 19. stoljeća privučeni zlatnom groznicom. To su bili uglavnom težaci, ribari i pomorci s hrvatske obale, od Omiša do Boke kotorske. Mnogi njihovi potomci danas su u Čileu sveučilišni profesori, književnici, rektori, kipari, muzeolozi, liječnici.
Temeljna znanstvena preokupacija Ljubomira Antića (rođen 1946. u Prvić Šepurini kod Šibenika) je povijest hrvatske dijaspore. Knjiga o Krstuloviću utemeljena je na autorovoj doktorskoj disertaciji o iseljeništvu u Južnoj Americi iz 1983. te na članku o njemu, objavljenome u "Zadarskoj reviji" 1987.
Knjiga je objavljena prošle godine u novopokrenutoj knjižnici "Naši ljudi i krajevi" samoborske izdavačke kuće "A.G. Matoš".
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati