Preko 20.000 imena: Izlazi kompletan popis poginulih u Domovinskom ratu s hrvatske i srpske strane

Preko 20.000 imena: Izlazi kompletan popis poginulih u Domovinskom ratu s hrvatske i srpske strane

Foto: Hina

RAVNATELJ Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata Ante Nazor izvijestio je da je pri kraju izrada popisa poginulih u Domovinskom ratu s hrvatske i srpske strane, te najavio da će popis biti javno predstavljen.

Na tom je popisu oko 20.000 ljudi, uključujući i nestale, rekao je Nazor na saborskom Odboru za obrazovanje, znanost i kulturu koji je raspravio Izvješće o radu Centra za 2014., ali o njemu nije glasovao zbog nedostatnog kvoruma.

Članovi Odbora pohvalili su rad Centra, te poručili kako je istraživanje Domovinskog rata sa znanstvene razine vrlo bitno.

Financiranje Centra u padu

Nazor je izvijestio da je godišnje financiranje Centra u padu, u tom pogledu dijeli sudbinu ostalih ustanova u kulturi, ali se ne žali i još uvijek uspijeva zadržati ritam od pet-šest knjiga godišnje.

Jedan od problema je dostupnost gradiva, Centru nisu bili dostupni transkripti iz Ureda predsjednika Republike, iako su bili objavljivani u novinama, napomenuo je Nazor.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Poručio je kako je Centar otvoren za suradnju s raznim institucijama i nevladinim udrugama, ali ne i s tijelom na razini prostora bivše Jugoslavije koje će "imati nadležnost kako će se što interpretirati".

Teško je raditi s nevladinim udrugama koje ne zanimaju činjenice, rekao je Nazor apostrofirajući Documentu, udrugu s kojom se puno razgovaralo, ali koja se teško korigira i kad joj se o određenoj temi podastru dokumenti.

S padom financijske potpore suočila se i HAZU, izvijestio je njen glavni tajnik akademik Pavao Rudan, navodeći da su od 2008. proračunska sredstva smanjena za 16 milijuna kuna, a Akademijin se rad povećao.

Samo u 2014. HAZU je imao 350 različitih događaja, rekao je Rudan. I o izvješću o radu HAZU za 2014. Odbor će glasovati kad skupi kvorum.

S obzirom da je današnja sjednica Odbora bila prva u novom sazivu, predsjednica Odbora Gordana Rusak istaknula je kako bi voljela da nakon četiri godine to radno tijelo postane prepoznatljivo po svojim aktivnostima i onome što je radilo. Osobno držim da je dojam javnosti da ovaj Odbor nije bio posebno aktivan, niti da su obrazovanje, odgoj i kultura dobili zasluženo mjesto u društvu, rekla je Rusak.
 

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara