Prioni možda čuvaju pamćenje

TAJNOVITI proteini poznati pod nazivom prioni, koji se mogu pojaviti u dva oblika, možda pridonose čuvanju sjećanja, pretpostavljaju američki znanstvenici dodajući kako to otkriće baca posve novo svjetlo na ulogu proteina.

Prioni su vrlo neobični u svijetu proteina: kada poprime jedan od svojih oblika, mogu se umnožavati i pretvarati druge proteine u svoje kopije. To repliciranje priona često je štetno: mogu se nakupljati u mozgu stoke oboljele od kravljeg ludila ili u ljudi oboljelih od varijante Creutzfeldt-Jakobove bolesti (vCJD).

Znanstvenici pod vodstvom Erica Kandela sa Sveučilišta Columbia u New Yorku otkrili su da protein sličan prionu koji je nazvan CPEB pomaže živčanim stanicama u spremanju sjećanja. Kratak električni signal u mozgu može pretvoriti CPEB u njegov prionski oblik, kažu znanstvenici, i tako pridonijeti stvaranju trajnoga sjećanja.

To otkriće pokazuje da bi i drugi proteini slični prionima mogli imati brojne temeljne biološke funkcije. "Mislim da ih ima vrlo mnogo", rekla je Susan Lindquist iz Whitehead Instituta u Massachusettsu.

Prioni koji uključuju i isključuju gene u stanici mogu se prenijeti na druge, slično kao što DNK prenosi nasljedne osobine. "Mislim da je riječ o posebnom aspektu biologije proteina koji vjerojatno oduvijek postoji", dodala je Susan Lindquist.

CPEB je protein koji se u morskih puževa nalazi na mjestima gdje se povezuju živčane stanice, odnosno na sinapsama. Kad je aktivan, potiče proizvodnju drugih proteina omogućujući živčanoj stanici da izgradi i očuva nove, snažnije veze sa susjednim neuronom. Taj je proces temelj pamćenja.
Tekst se nastavlja ispod oglasa

Kandel i njegovi kolege ispitali su aktivnost CPEB-a ubacujući ga u stanice kvasca. Otkrili su da se CPEB pretvara u prionski oblik koji se umnožava i koji nasljeđuju druge stanice. "Ponaša se baš kao prion", rekao je Kandel.

Zahvaljujući tom otkriću uspjeli su razviti model nastajanja sjećanja. Iskustvo šalje električni signal do živčane stanice i pokreće rad određenih sinapsi. To CPEB može pretvoriti u njegov aktivan prionski oblik, pretpostavlja Kandel.

Prioni se umnožavaju i zajedno učvršćuju veze sa susjednim živčanim stanicama. Taj je proces znanstvenicima vrlo zanimljiv.

Ovaj model, upozoravaju, još nije dokazan jer još nije potvrđen ni u morskih puževa, a pogotovo ne u ljudi. No, ljudi i drugi sisavci imaju verziju CPEB-a i "bit će vrlo zanimljivo otkriti kako se ponaša kod njih", ističu znanstvenici.

(Hina) bcav dgk

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara