Foto: ilustracija

UDRUGA FRANAK 30. rujna podnijela je Trgovačkom sudu u Zagrebu tužbu protiv sedam poslovnih banaka, Erste banke, Hypo, OTP-a, PBZ-a, Splitske banke, Zagrebačke banke i Volksbank, a kako navode time su krenuli u veliku i snažnu borbu kojom traže pravdu za sve korisnike kredita s valutnom klauzulom. "Budući da je udruga na svim instancama doživjela ignoriranje, odlučeno je da se za prava izbori pravnom borbom - podizanjem tužbe", kažu iz Udruge te dodaju kako je tužba podignuta kao kolektivna tužba što je presedan temeljem kojeg bi uslijedile individualne tužbe protiv banaka.

Tužbom se traži ograničena primjena valutne klauzule, i to na način da se valutna klauzula primjenjuje samo ako tečaj švicarskog franka raste do dva posto godišnje, a više od toga samo ako je službena stopa inflacije veća od dva posto, te da se utvrdi referentna vrijednost za promjenu kamatne stope, jer prema ugovorenim uvjetima kamatu mijenjaju banke svojim odlukama bez unaprijed utvrđenih kriterija. Tužba se temelji na činjenici da nije došlo do značajnijeg pada vrijednosti kune, dok istodobno dužnici u kreditima s valutnom klauzulom švicarski franak trpe velike štete.

"Napominjemo da su krediti o kojima govorimo u stvari kunski krediti, ali imaju osiguranje od rizika pada vrijednosti novca u švicarskom franku. U posljednjih pet godina nije došlo do značajnijeg pada vrijednosti kune", navode iz Udruge.

Do presude tužbom se traže sljedeće privremene mjere:

1. Da se za dužnike s kreditima s valutnom klauzulom u švicarskom franku rate određuju na temelju tečaja švicarskog franka u trenutku isplate kredita
2. Primjena kamatnih stopa koje su vrijedile u trenutku ugovaranja kredita
3. Odgoda provođenja ovrha i pljenidbe instrumenata osiguranja: plaća, stanova… zbog nemogućnosti podmirenja rata kredita.

Banke ih ignoriraju

Udruga je spomenute banke o tužbama obavijestila 7. listopada i dala im rok do 18. listopada da se izjasne žele li s Udrugom stupiti u pregovore i vansudsko rješavanje spora. Do navedenog datuma nije se očitovala niti jedna banka.

Iz Udruge Franak podsjećaju kako su još 31. kolovoza poslali dopis svim većim bankama i Hrvatskoj udruzi banaka s pozivom na pregovore. Niti jedna banka, kažu, nije se odazvala izravno, dok se HUB odazvao odgovorivši kako su pregovori izvan njegove nadležnosti i kako su potrebni izravni pregovori s bankama.

"Udruga Franak više nije spremna tolerirati ignoriranje banka i čekati na odgovore koji ne pristižu, te je nakon toga krenula u konkretne akcije. Od svojeg osnutka početkom kolovoza, udruga je izvršila sve potrebne pripremne korake za podizanje kolektivne tužbe: odabrala je odvjetnički ured koji će je zastupati i pripremila je svu dokumentaciju potrebnu za podizanje tužbe. Paralelno s tim, udruga je apelirala na više instanci: uputila je poziv Vladi za uključenje u pregovore s bankama početkom kolovoza, potom je krajem istoga mjeseca uputila predstavku predsjedniku Josipoviću i poslala već spomenute dopise bankama i HUB-u. Budući da je Udruga na svim instancama doživjela ignoriranje, odlučeno je da se za prava korisnika kredita s valutnom klauzulom izbori pravnim borbom", stoji u priopćenju Udruge koja upućuje apel javnosti i Vladi RH da zaštiti svoje građane od vrlo vjerojatnog bijega bankarskog kapitala iz Hrvatske.

Banke će povući novac iz Hrvatske?

"Ekonomska kataklizma koja prijeti Europi prisiljava matične banke da povuku svoj novac iz podružnica u istočnom dijelu Europe, ne bi li restrukturiranjem poslovanja zaštitile sebe od propasti ukoliko dođe do propasti eurozone. Upravo taj potez mogao bi dovesti mnoge korisnike kredita u očajnički položaj te konačni osobni bankrot. Na koji način Vlada štiti svoje građane od ovakvog mogućeg scenarija? U Udruzi smatraju da su memorandumi koji su potpisali s bankama u interesu banaka, odnosno stranog kapitala, a ne građana RH. Tomu u prilog svjedoči sve veći broj ovrha na cijele plaće i na nekretnine u kojima obitelji stanuju.", zaključuju u Udruzi Franak koja od buduće Vlade očekuje aktivniju politiku u pogledu zaštite građana, bili oni zaduženi u švicarskim francima ili eurima, od jednostranog mijenjanja kreditnih uvjeta i netransparentnih promjena kamatnih stopa.