PRVI PUTA GENETSKI IZMIJENJENE LJUDSKE MATIČNE STANICE
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Znanstvenici su prvi put uspjeli genetski izmijeniti ljudske matične stanice što je prvi korak prema pretvaranju tih stanica u korisno terapijsko sredstvo.
Koristeći se metodom zbog koje su laboratorijski miševi postali toliko korisni za genetičare, istraživači sa Sveučilišta Wisconsin izbrisali su gen koji uzrokuje bolesti iz embrionalne matične stanice. Sada možemo kontrolirati razvoj stanica i usmjeriti ih tako da se pretvore u moždano tkivo, srčane stanice ili stanice gušterače, objasnio je dr. Thomas Zwaka koji je vodio istraživanje o matičnim stanicama zajedno s američkim stručnjakom Jamesom Thomsonom.
´Ovo nam omogućuje manipulaciju svakim dijelom ljudskoga genoma´, rekao je Zwaka, njemački liječnik i molekularni biolog.
Thomsonov laboratorij prvi je u svijetu proizveo ljudske embrionalne matične stanice, uzete od embrija koji su odbačeni na klinikama za umjetnu oplodnju.
Matične stanice uzima se iz oplođenoga jajašca koje se podijelilo samo nekoliko puta, a svaka od njih ´pamti´ kako će se pretvoriti u bilo koju tjelesnu stanicu. Kako stare, stanice se programiraju i ne mogu više promijeniti smjer razvoja.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Znanstvenici se nadaju da bi te stanice mogle zamijeniti moždane stanice uništene Parkinsonovom bolešću, stanice koje odumiru u dijabetesu tipa 1, ili uništene stanice leđne moždine.
Zwaka, čija su istraživanja objavljena u časopisu Nature Biotechnology, upozorava da je dosad bilo teško programirati te stanice.
´Tkivo se može pročistiti, ali problem s ljudskim embrionalnim matičnim stanicama je u tome što ponekad zapamte previše pa umjesto željenog tkiva stvore nedefiniranu masu poznatu kao teratom´, objašnjava Zwaka.
On se, međutim, nada, da se ovom metodom geni mogu izmijeniti tako da kontroliraju vrstu tkiva koje stvaraju stanice. Njegovi suradnici to već pokušavaju postići s moždanimn stanicama koje proizvode dopamin, a koje umiru prilikom Parkinsonove bolesti.
Metoda bi se mogla koristiti i za stvaranje ´univerzalnih´ donatorskih zaliha stanica ili staničnih nizova. Geni zbog kojih imunološki sustav tijela odbacuje tkivo, mogli bi se otkloniti.
´Takav bi se stanični niz mogao presaditi na svakog pacijenta´, rekao je Zwaka.
Ovom bi se metodom zaobišlo i terapeutsko kloniranje - druga obećavajuća ali neispitana metoda koja zahtijeva uzimanje stanice od pacijenta i stvaranje embrija tehnikom kloniranja iz kojega se zatim uzimaju matične stanice.
Koristeći se metodom zbog koje su laboratorijski miševi postali toliko korisni za genetičare, istraživači sa Sveučilišta Wisconsin izbrisali su gen koji uzrokuje bolesti iz embrionalne matične stanice. Sada možemo kontrolirati razvoj stanica i usmjeriti ih tako da se pretvore u moždano tkivo, srčane stanice ili stanice gušterače, objasnio je dr. Thomas Zwaka koji je vodio istraživanje o matičnim stanicama zajedno s američkim stručnjakom Jamesom Thomsonom.
´Ovo nam omogućuje manipulaciju svakim dijelom ljudskoga genoma´, rekao je Zwaka, njemački liječnik i molekularni biolog.
Thomsonov laboratorij prvi je u svijetu proizveo ljudske embrionalne matične stanice, uzete od embrija koji su odbačeni na klinikama za umjetnu oplodnju.
Matične stanice uzima se iz oplođenoga jajašca koje se podijelilo samo nekoliko puta, a svaka od njih ´pamti´ kako će se pretvoriti u bilo koju tjelesnu stanicu. Kako stare, stanice se programiraju i ne mogu više promijeniti smjer razvoja.
Znanstvenici se nadaju da bi te stanice mogle zamijeniti moždane stanice uništene Parkinsonovom bolešću, stanice koje odumiru u dijabetesu tipa 1, ili uništene stanice leđne moždine.
Zwaka, čija su istraživanja objavljena u časopisu Nature Biotechnology, upozorava da je dosad bilo teško programirati te stanice.
´Tkivo se može pročistiti, ali problem s ljudskim embrionalnim matičnim stanicama je u tome što ponekad zapamte previše pa umjesto željenog tkiva stvore nedefiniranu masu poznatu kao teratom´, objašnjava Zwaka.
On se, međutim, nada, da se ovom metodom geni mogu izmijeniti tako da kontroliraju vrstu tkiva koje stvaraju stanice. Njegovi suradnici to već pokušavaju postići s moždanimn stanicama koje proizvode dopamin, a koje umiru prilikom Parkinsonove bolesti.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Metoda bi se mogla koristiti i za stvaranje ´univerzalnih´ donatorskih zaliha stanica ili staničnih nizova. Geni zbog kojih imunološki sustav tijela odbacuje tkivo, mogli bi se otkloniti.
´Takav bi se stanični niz mogao presaditi na svakog pacijenta´, rekao je Zwaka.
Ovom bi se metodom zaobišlo i terapeutsko kloniranje - druga obećavajuća ali neispitana metoda koja zahtijeva uzimanje stanice od pacijenta i stvaranje embrija tehnikom kloniranja iz kojega se zatim uzimaju matične stanice.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati