Vladin prijedlog Nacionalnog programa zaštite i promicanja ljudskih prava za iduće tri godine ocijenio je danas u Hrvatskom saboru SDSSov zastupnik Milorad Pupovac kao nesuvislu gomila naznaka, dokumenata i imena, bez analize trenutnog stanja i utvrđivanja realnih ciljeva.

Pupovac je, u raspravi o predloženom programu, ocijenio i da Vladin Ured za ljudska prava kod izrade Programa nije angažirao struku, zbog čega je predloženi dokument isključivo deklarativne naravi, bez jasnih ciljeva i načina na koji bi se program trebao provesti.

Upozorio je da je kao jedan od prioriteta u zaštiti ljudskih prava program naveo manjinska prava, iako se tom problematikom bavi zaseban Vladin ured.

Predloženi je program ocijenio preambicioznim, jer si, kaže, "Vladin ured pripisuje nadležnost da koordinira ministarstva u cilju zaštite ljudskih prava, za što nije ovlašten".

Neprihvatljivim je ocijenio dio Programa koji se odnosi na Drugi svjetski rat, a u kojem se, među ostalim, govori o "domovinskoj vojsci koja je stvarala suverenu državu".

"Nedavno smo imali izjednačavanje partizana i četnika u Srbiji, što je izazvalo oštru osudu javnosti, a vi sada to isto činite i u ovom tekstu izjednačavate pripadnike pobjedničke antifašističke koalicije s onima protiv kojih se ta koalicija borila", kazao je Pupovac.

Vladu je pozvao da povuče prijedlog, ocjenjujući da ga se do drugog čitanja ne može doraditi, te da je potrebno napisati potpuno nov dokument.

Njegovo je izlaganje izazvalo niz replika iz HDZ-ovih klupa. Ivana Sučec-Trakoštanec kazala je tako da nije riječ o nesuvislom programu, nego o dokumentu utemeljenom na međunarodnim direktivama i konvencijama.

Predloženom programu usprotivila se i Gordana Sobol (Klub SDP-a), ocjenjujući da je riječ o pukom popisu lijepih želja, budući da ne sadrži provedbene programe, a za njegovu provedbu nije osiguran ni potreban proračunski novac.

Vladinu Uredu zamjera i što je nekim područjima zaštite ljudskih prava, poput prava na rad, dao "sramotno malo prostora", dok su neke skupine, poput homoseksualaca, zanemarene ili čak i prešućene.

I zastupnici nacionalnih manjina smatraju da je riječ o "skupu dobrih želja".

Furio Radin predlaže da se u program kao prioritetno područje zaštite ljudskih prava uvrste postupci sigurnosnog aparata, kao i odgovornost državne administracije prema građanima.

Slaven Letica (HSP) smatra da se programom utvrđena sloboda medija treba nadopuniti i zaštitom novinara od sigurnosnih službi.

"Slučaj petoro novinara pokazuje da je o svemu detaljno bio obaviješten predsjednik Mesić, koji je", ustvrdio je Letica, "povezan s medijsko-mafijaško-političkim krugovima".

Program je pozdravio Klub HDZ-a, u čije je ime Emil Tomljanović ocijenio da je riječ o dokumentu koji će prvi put cjelovito regulirati problematiku zaštite i promicanja ljudskih prava.

(Hina) xibob,xtr ymć