Radikali preuzimaju srpsku skupštinu?
NAJAVE da bi Srbija nakon Kosova mogla izgubiti i vladu su danas bliže ostvarenju nakon eskalacije sukoba u koaliciji tzv. "demokratskog" bloka premijera Vojislava Koštunice.
Koalicija, koju tvore prozapadna Tadićeva Demokratska stranka i G17 Plus s jedne, te tzv. narodnjački blok Koštuničine Demokratske stranke i Nove Srbije, već je više od mjesec dana paralizirana oko pitanja kako reagirati na odluku EU da pošalje vlastitu pravno-policijsku misiju na Kosovo, iza čega se krije mnogo neugodnija dilema - da li Srbija mora ući u EU čak i po cijenu da se formalno ili neformalno odrekne Kosova, ili inzistirati na Kosovu kao dijelu Srbije čak i po cijenu da od europskih integracija ne bude ništa.
Tinjajući je spor počeo eskalirati za vrijeme predsjedničkih izbora - kada je Koštunica potporu Tadiću kao predsjedničkom kandidatu uvjetovao prihvaćanjem stava da pregovora s EU nema dok se Srbiji ne garantira teritorijalni integritet. S obzirom da su najmoćnije države EU priznanjem Kosova jasno stavile do znanja što misle o tom pitanju, u praksi bi to moglo permanentno blokirati srpski pristup EU.
Ta je dilema, pogotovo nakon proglašenja kosovske nezavisnosti i priznanja od strane vodećih zapadnih država, duboko podijelila srpsku javnost, te praktički paralizirala vladu i dovela do sve intenzivnijih špekulacija o njenom neumitnom padu.
Tadić, ohrabren pobjedom na predsjedničkim izborima, koji se tumače kao svojevrsni referendum o bezuvjetnom ulasku u EU, počeo se sve više distancirati od problematičnog premijera kojeg zapadni mediji sve više opisuju kao Miloševićevog nasljednika. odnosno promicati stav kako se u EU mora čak i kada ta organizacija svojom kosovskom misijom krši formalni srpski suverenitet nad Kosovom. Demokrati se nadaju kako bi pad vlade mogao dovesti do prijevremenih izbora na kojima bi Koštuničini narodnjaci bili "otpuhani", a većinu dobio novi demokratski blok oko Tadićeve stranke, ovaj put potpomognut LDP-om i manjinama - koje su Tadiću donijele većinu na predsjedničkim izborima.
Koštuničin "adut" u toj situaciji, slično kao i prije godinu dana, je tzv. nuklearna opcija temeljena time da demokrati nemaju parlamentarnu većinu, odnosno da ovise o narodnjačkim glasovima. Ta se nuklearna opcija svodi na koaliciju sa Srpskom radikalnom strankom (SRS), odnosno stvaranje nove većine, a nakratko je bila primijenjena prošle godine kako bi nakon parlamentarnih izbora Koštunica uspio očuvati premijerski položaj. Tada je za predsjednika srpske Narodne skupštine nakratko izabran vođa radikala Tomislav Nikolić.
Ta je opcija danas postala aktualna nakon što je jučer SRS predložio skupštinsku rezoluciju o tome da Srbija može u EU jedino ako ima suverenitet nad Kosovom. Dok su se Tadićevi demokrati tome suprotstavili, Koštuničini narodnjaci su odobrili stavljanje te inicijative na dnevni red, te najavili da će je izglasati na današnjem zasjedanju sjednice.
Međutim, predsjednik Skupštine Oliver Dulić, član Tadićevih demokrata, odbio je dozvoliti izjašnjavanje o rezoluciji rekavši da je za nju prethodno dobiti očitovanje vlade. Dulić je odredio pauzu, a zasjedanje će biti nastavljeno u 10 sati.
Na to je reagirao Nikolić zatraživši da Skupština razriješi Dulića s mjesta predsjednika. Ukoliko bi se narodnjaci i ovaj put pridružili radikalima, za to bi se stvorila nužna većina.
Demokrati tvrde da bi smjena Dulića značila kraj vlade, dok DSS tvrdi da će se o toj inicijativi izjasniti čim dobije "pismeno očitovanje".
U međuvremenu je Koštuničina stranka predložila da se u Srbiji provede referendum na kome bi građani Srbije odlučivali žele li ući u EU sa ili bez Kosova.
R.R.
Foto: AFP
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati