Raiffeisen preporučuje dionice Adris grupe, Plive, Dom Holdinga, Ericsson Nikola Tesle i Podravke

RAIFFEISEN istraživanja objavila su publikaciju o hrvatskom dioničkom tržištu s pregledom osnovnih makroekonomskih pokazatelja zemlje te glavnim značajkama dioničkog tržišta. Iako se hrvatsko dioničko tržište ubrzano produbljuje, još uvijek pet izdavatelja čine više od 50% ukupnog prometa dionicama. Napredak je značajan, jer je njihov udio u ukupnom prometu ne tako davno bio i iznad 70%. Najlikvidnije hrvatske dionice (tzv. “blue chip“) su Adris grupa, Pliva, Dom Holding, Ericsson Nikola Tesla i Podravka, te su posebno obrađene.

Stručnjaci Raiffeisena smatraju da je hrvatsko dioničko tržište vrlo ovisno o političkom riziku zemlje te se većina političkih uspona i padova zemlje lako može pratiti promatranjem hrvatskih dioničkih indeksa. Tako je, nakon što je sredinom prosinca 2004. godine Hrvatska dobila uvjetovani datum za početak pregovora s Europskom unijom, hrvatsko dioničko tržište zabilježilo je izuzetan rast prometa i vrijednosti indeksa. Sadašnji odnos cijena i očekivanih zarada za 2004. kreće se između 14 i 15, što je iznad vrednovanja tržišta u regiji (s izuzetkom Češke).

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Iako na prvi pogled tržište može ostaviti dojam precijenjenosti, detaljnija analiza daje fundamentalnu podršku ovakvom vrednovanju. Jedan od objašnjenja je specifična sektorska alokacija. Naime, 10-15% tržišnog indeksa direktno je ili indirektno povezano s turizmom, a ovaj je sektor je na domaćem, regionalnom i internacionalnom tržištu okarakteriziran visokim odnosom cijena i zarada (iznad 20). Osim turističkih kompanija, značajan udio u dioničkom indeksu imaju velika poduzeća sa značajnim tržišnim udjelima no nužnom potrebom reorganiziranja poradi veće profitabilnosti.

Nakon što je hrvatsko dioničko tržište dostiglo zavidnu tržišnu kapitalizaciju, smatraju raiffeisenovi stručnjaci, pred njim se nalazi još par razvojnih stepenica. Osim rasta udjela prometa u bruto društvenom proizvodu daljnji razvoj bilo bi poželjno mjeriti i rastom razine transparentnosti korporacijskog upravljanja.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara