Rat poslije rata ili kako je PTSP pokorio čitav Balkan

DESET godina nakon krvavih sukoba u bivšoj Jugoslaviji, tisuće ljudi pati od depresije i PTSP-a. Najnovije studije govore kako se bivši vojnici, ali i mnogi civili još uvijek bore s psihološkim poremećajima jer mnogi koji su odgovorni za počinjene ratne strahote nisu dovedeni pred lice pravde.

Studija koja je objavljena u srijedu u izdanju American Medical Associationa, govori kako su mnogi od tih ljudi zaraženi strahom od stvarnosti, kao i gubitkom kontrole nad svojim životom, iako se pucnjava iz vatrenog oružja i tenkova ne čuje još od 1995., a većina žrtava od tada živi u popuno sigurnom okruženju.

Stručnjaci su na uzorku od 1,358 preživjelih tijekom rata ispitivali faktor koji doprinosi kroničnoj depresiji onih koji su izgubili voljenu osobu ili krov nad glavom, odnosno koji su traumatizirani bilo kojim stravičnim događajem za vrijeme agresije.

U prosjeku, svaka žrtva suočila se s čak 12 stresnih situacija koje su povezane sa stahotama rata; mučenjima, vojnim napadima, životu u izbjeglištvu, prizorima egzekucije i silovanja bliskih osoba pred njihovim očima, izloženosti stalnoj paljbi snajpera i brutalnim bacanjem ljudi u masovne grobice.

Jedan od tih ljudi je i 25-godišnji Tomislav Šimunić, koji je na bojištu bio do 1991. godine, nakon čega mu je dijagnosticiran PTSP.

Tomislav tvrdi da je pod stalnim pritiskom, te da se ujutro bori sam sa sobom kako bi našao razlog da ustane iz kreveta.

"On je uništen. Svi su uništeni. Zauvijek." - stoji u studiji američke zdravstvene organizacije.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U Bosni su većina oboljelih od PTSP-a muškarci. "Neki od njih pristaju na liječenje, dok ostali niječu svoju bolest, što se negativno odražava na njihovu obitelj." - izjavila je Branka Alajbegović, psihologinja iz Sarajeva, koja je i sama prošla ratne strahote te preživjela 4-godišnju opsadu grada.

Ispitanici najčešće pate od nekontroliranog bijesa, gubljenja smisla života, izopačenosti, osvetoljubivosti, bespomoćnosti, nesamostalnosti, depresije i gubljenja smisla  života.

Haaški sud dosad je za ratne zločine osudio 37 balkanskih kriminalaca, dok još 56 osumnjičenih čeka svoju presudu. Među njima je i bivši srbijanski predsjednik Slobodan Milošević, no dva najtraženija ratna zločinca, nekadašnji vođa bošnjačkih Srba Radovan Karadžić i general Ratko Mladić uspješno se skrivaju, kao i još osmero bjegunaca.

Samo 6 posto ispitanika zadovoljno je s kaznama koje su dodijeljenje njihovim tlačiteljima.

Olja Cerinčević, 51-godišnjakinja iz Zagreba, tvrdi kako stalno ima noćne more u kojima njezin sin Neven nije preživio domovinski rat, iako se živ i zdrav vratio doma, te danas živi sa suprugom i dvoje djece.

"Znam da je rat završio jako davno, ali ja se još uvijek noću budim sva užasnuta, s mišlju da on nije preživio." - riječi su majke nekadašnjeg hrvatskog vojnika.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara