Tekst: I.Kri. / P.V.
Foto: AFP

PREKO tri milijuna grčkih radnika danas štrajka protiv mjera koje vlada želi uvesti kako bi se pokušala izvući iz krize.

Više od 30.000 prosvjednika na ulicama sasvim je paraliziralo Grčku. Osim što su zatvoreni aerodromi i što nema javnog prijevoza, danas u Grčkoj ne rade ni škole, kao ni ostale državne institucije. No, u štrajk su ušli i mnogi zaposlenici privatnog sektora koji su jednostavno napustili radna mjesta.

"Ljudi na ulicama poslat će snažnu poruku grčkoj vladi, ali prije svega Europskoj uniji, tržištu i našim partnerima u Europi, da potrebe građana moraju biti važnije od tržišnih zahtjeva. Mi nismo stvorili krizu", rekao je lokalnim medijima predsjednik sindikata radnika u privatnom sektoru GSEE Yiannis Panagopoulos.

Prosvjednici se potukli s policijom

Prosvjed nije mogao proći bez nasilnih ispada i sukoba s policijom. Tijela reda i mira suzavcima su krenula na štrajkaše nakon što je prema zgradi parlamenta poletjelo kamenje i plastične boce, a zapaljeno je i nekoliko požara. Nakon što ispaljivanje suzavca nije smirilo prosvjednike, došlo je i do fizičkog obračuna s pripadnicima specijalne policije u Ateni. Zamaskirani mladići kamenje su bacali i prema policajcima, što je dodatno raspirilo sukobe. Nedugo zatim počeli su letjeti i Molotovljevi kokteli. Barem jedna osoba je uhićena, a informacija o ozljedama zasad nema.

Prosvjednici su kroz centar Atene promarširali noseći transparente s natpisima poput "Oporezujte bogate" i "Skidajte ruke s naših mirovinskih fondova". "Što nam još mogu skresati? Zrak koji dišemo? Ovo je gore od zatvorske kazne. Gdje je nada?", pita se Kiki Oikonomou, 47-godišnja djelatnica državne škole za djecu s poremećajem u razvoju. "Kamo je nestao sav novac?", pitaju se prosvjednici koji svojim transparentima također poručuju: "Terorizam neće proći, recite ne otkazima" i "Milijuni eura za kapitalizam, ali ništa za radnike".

Idući tjedan novi rezovi i veći porezi

No, vladini čelnici u suradnji s Europskom komisijom, Europskom bankom i MMF-om ipak su pronašli još nekoliko stvari koje mogu ukinuti i koje će dodatno otežati život stanovnicima Grčke. Očekuje se tako da će se idući mjesec dodatno povećati porez na dodanu vrijednost, opet će porasti cijene naftnih derivata, a državna i privatna poduzeća najvjerojatnije će ukinuti sve bonuse koje zaposlenici dobivaju.

Taj drugi generalni štrajk u samo dva tjedna poklopio se s rastućim nezadovoljstvom Grka zbog načina na koji je Europska unija odgovorila na krizu. Radi se o najvećoj radničkoj akciji od kada je socijalistička vlada otkrila da će početi štedjeti kako bi državni dug i deficit stavila pod kontrolu. Trenutni deficit u Grčkoj je 12,7 posto.

Dug od preko 300 milijardi eura

To je više nego za četiri puta više od dopuštenog deficita u eurozoni, a vlada ga ove godine pokušava srezati do 8,7 posto. Europska unija Grčkoj je dala rok do 2012. godine da spusti deficit ispod granice od 3 posto, koje dopušta eurozona. Zbog visokog deficita ujedno su se povećale i kamate koje Grčka mora otplaćivati na međunarodne pozajmice.

Zato je donesen plan kojim će se raditi velike uštede u javnom sektoru. Uz visok deficit, Grčka ima i dug od 300 milijardi eura. U planu smanjenja deficita stoji kako će se zamrznuti plaće u javnom sektoru te da će se do 2015. godine povećati dob odlaska u mirovinu na 63 godine. Grke očekuje i povećanje poreza na naftu, alkohol i cigarete.

Po drugi put ovaj mjesec grčki zračni prijevoz je stao, a država je izolirana od ostatka svijeta. Za turiste će biti zatvorena popularna arheološka mjesta. Bez obzira na štrajkove, čini se kako će vlada biti prisiljena uvesti još teže mjere kako bi ispunila zahtjeve koje pred nju stavlja Europska unija. 

Grčka odgovara na europske kritike

"Grčka nema šanse da skreše deficit do predviđene razine", zaključio je danas češki ministar financija Eduard Janota, koji je žestoko kritizirao gospodarsku politiku službene Atene, koja je mjesecima pokušala sakriti stvarno stanje svojih financija. Vrlo brzo stigao je odgovor iz Grčke. "Koristili smo iste taktike kao Italija, Francuska i Belgija, koje su također skrivale pravo stanje svog deficita. Određene svote novca se jednostavno prebace u iduću godinu. To svi rade, a Grčka je to radila i manje nego, recimo, Italija", kaže zamjenik grčkog ministra Theodoros Pangalos za BBC.

Pangalos je posegnuo i za duhovima prošlosti pa je tako Njemačkoj poručio da "nema pravo danas kritizirati Atenu s obzirom na to da je nacistička Njemačka u Drugom svjetskom ratu opljačkala grčku središnju banku".