Referendum o EU ustavu: Sve oči uprte u Španjolsku

ŠPANJOLSKA će biti prva zemlja EU.a koja će zatražiti potporu svoje javnosti za europski ustav, a njezino "da" na referendumu u nedjelju bio bi pozitivan signal ostalim zemljama koje će o tom pitanju kroz sljedećih 18 mjeseci održati referendume.

Dok sva istraživanja javnog mišljenja pokazuju da će većina Španjolaca glasovati za ustav, najveća briga vlade je da će odaziv biti prenizak, što bi pokazalo indiferentnost glasača prema Uniji.

Istraživanja istovremeno pokazuju visoko neznanje o ustavu u Španjolskoj. Trećina ispitanika u istraživanju Eurobarometar iz studenog prošle godine rekla je da uopće nije čula za taj dokument, a 55 posto da vrlo malo o njemu zna. Samo 12 posto ispitanika kazalo je da je poprilično upućeno u njegov sadržaj.

Dogovoren na Europskom vijeću 18. lipnja 2004, a potpisan u Rimu 29. listopada za vrijeme nizozemskog predsjedavanja, nakon gotovo dvogodišnjih pregovora o njegovom sadržaju, povelja od 325 stranica općenito je misterij većini običnih Europljana. Po Eurobarometru od prošlog mjeseca, čak trećina svih Europljana uopće nije čula za ustav.

Da bi stupio na snagu on treba ratifikaciju svih 25 članica EU: tri zemlje - Litva, Mađarska i Slovenija, već su ratificirale ustav kroz parlamentarnu proceduru.

Dok se većina zemalja odlučila za parlamentarnu metodu, deset njih - Češka, Danska, Francuska, Irska, Luksemburg, Nizozemska, Poljska, Portugal, Španjolska i Velika Britanija - odlučile su pozvati na nacionalni referendum, bilo konzultativni ili obvezujući.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Referendum u Španjolskoj nije obvezujući, što znači da će ratifikacija ipak konačno ovisiti o parlamentarnoj odluci.

Španjolska vlada pokrenula je široku informativnu kampanju o ustavu koja će je ukupno koštati 7.5 milijuna eura.

"Da šalje poruku svim Europljanima i nama Španjolcima da želimo proklamirati vrijednosti (europske) kohabitacije", rekao je u Madridu premijer Jose Luis Rodriguez Zapatero.

Podsjetio je također španjolske glasače na koristi koje je EU donijela Španjolskoj kroz posljednje godine.

Premijer među pristašama ima socijaliste i narodnu stranku desnog centra, te umjerene baskijske i katalonske nacionaliste. Najžešći su pak protivnici Ujedinjena ljevica, Katalonska republikanska ljevica i Galicijska nacionalistička stranka.

Europski političari dali su svoju snažnu podršku španjolskim kolegama, priznajući da bi nakon javnog izjašnjavanja u Španjolskoj moglo doći do "domino efekta".

Iako ne postoji jasan odgovor o tome što će se dogoditi ako neka zemlja članica kaže "ne" ustavu, analitičari smatraju da će to ovisiti o tome radi li se o maloj ili velikoj zemlji, je li ona utemeljiteljica EU-a i o tome je li ona tradicionalno euroskeptična država.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara