HRVATSKA će u pregovorima s Europskom unijom o ribarstvu morati riješiti pitanje malog ribarstva te uskladiti tehnička pravila, koja se tiču tonaže i porivne snage brodova i ribarske opreme te razviti sustav satelitskog nadzora brodova.

Sustav malog ribarstva je hrvatska specifičnost koja ne postoji u Europskoj uniji i to će se morati uklopiti u druge sustave, doznaje se u razgovoru sa stručnjacima u Ministarstvu za europske integracije zaduženim za usklađivanje hrvatskog zakonodavstva s acquis communataireom (zajednička pravna stečevina) EU-a.

Hrvatskim zakonom o ribarstvu reguliran je gospodarski, sportsko-rekreativni, mali ribolov, negospodarski ribolov u nastavne svrhe za potrebe istraživanja te turistički ribolov. Kategorija malog ribarstva je nepoznata u Europskoj uniji, a u Hrvatskoj on omogućava ljudima na otocima da na taj način riješe dio svoje egzistencije. Međutim, mnogi su ljudi s prijavljenim prebivalištem na otocima, a da zapravo ne žive tamo, lako dolazili do dozvola, što im je omogućavalo korištenje povlastica na koje nisu imali pravo.

To bi se pitanje trebalo riješiti kroz novi zakon tako da se malo ribarstvo uklopi u neki drugi sustav, primjerice u sportsko-ribolovni ili neki drugi, s tim da će se vjerojatno ostaviti neki prijelazni period.

U avisu Europske komisije o hrvatskom zahtjevu za članstvom u EU, kaže se da bi "Hrvatska trebala razjasniti izdavanje povlastica za svoje malo ribarstvo u gospodarske svrhe" te "demonstrirati svoju sposobnost za ispravno mjerenje i kontrolu kapaciteta i ribolovnog napora svoje flote".

Hrvatski ribari, zbog posebnosti Jadrana, koriste specifičan alat i opremu, koja se razlikuje od one propisane u Europskoj uniji. Tu, međutim, postoji prostor da se u pregovorima, opet zbog specifičnosti Jadrana, dogovori zadržavanje opreme, što je uspjelo i Grcima.

Sustav satelitskog nadzora brodova, koji postoji u članicama EU-a, omogućava djelotvornu kontrolu, jer se u svakom trenutku može utvrditi koliko i gdje se izlovljava. Za razvoj toga sustava, Hrvatska bi mogla tražiti pomoć iz pretpristupnih fondova Europske unije.

Hrvatska ribarska flota broji oko 3150 plovila i brodova, a napravljen je program razvoja flote za razdoblje od 2004. do 2009., koji predviđa izgradnju novih 30 plovila i povlačenje dijela stare flote. Program razvoja flote usmjeren je povećanju ulova i potrošnje male plave ribe koje pripadaju stokovima (dogovorenim zalihama), koji se dijele s drugim jadranskim zemljama.

Zajednička politika ribarstva Europske unije, regulirana je uredbama, koje za razliku od direktiva, nije potrebno prenositi u nacionalno zakonodavstvo, jer se izravno primjenjuju. Hrvatska će stoga najviše morati poraditi na pripremi administacije za sudjelovanje u zajedničkoj politici ribarstva na područjima tržišne politike, upravljanja izvorima i flotom, inspekcije i kontrole te državne potpore.