Hrvatski inozemni dug od 22,2 milijarde eura, što predstavlja 80,2 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), dosegnuo je plafon koji se može tolerirati, ali je čvrsto opredjeljenje da se ne bi trebao dopustiti daljnji rast udjela tog duga u BDPu, kazao je danas guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Željko Rohatinski. L

Prirast duga koji je u apsolutnom iznosu u 2004. bio 3,4 milijarde eura, u 2005. bi trebao biti više nego dvostruko manji, procjenjuje se oko 1,5 milijardi eura, doznaje se u HNB-u.

Savjet HNB-a odlučio je, zbog značajnog rasta zaduživanja banaka u inozemstvu, povećati obveznu graničnu pričuvu banaka sa 24 na 30 posto, odnosno za svakih 100 eura novog inozemnog zaduženja banke moraju 30 eura deponirati u HNB beskamatno uz neograničeni rok. Odluka se primjenjuje retroaktivno na sva ino-zaduženja od srpnja 2004. pa će tako banke morati dodatno izdvojiti 50 milijuna eura, čime će s toga osnova u HNB-u biti izdvojeno ukupno 244 milijuna eura.

Istodobno je, u cilju većeg financiranja države na domaćem tržištu umjesto njenog dodatnog zaduživanja u inozemstvu, donesena odluka kojom se smanjuje minimalna stopa pokrivenosti deviznih obveza banaka deviznim potraživanjima s 35 na 32 posto.

Time se oslobađa oko 4 milijarde kuna, a dogovorom s Ministarstvom financija i šest poslovnih banaka, umjesto za ožujak planirane emisije euroobveznica u vrijednosti 500 milijuna eura, država će se zadužiti za taj iznos na domaćem tržištu. Drugim bankama ta razlika ostaje kao čista gotovina koju mogu koristiti za poslovanje i kreditiranje klijenata.

Kombinacijom tih dviju mjera u HNB-u ne očekuju rast kamatnih stopa na tržištu niti da će one restriktivno djelovati na gospodarstvo.

(Hina) xdb ydb