Rupel o odnosima s Hrvatskom

ODNOSI Slovenije i Hrvatske dobri su i uzorni na mnogim područjima, a problemi među njima postoje u vezi s pitanjima sukcesije bivše SFRJ, gdje Hrvatska sebe vidi kao "prijestolonasljednicu" sukcesijskih prava, izjavio je u utorak navečer u novogodišnjem razgovoru za slovensku televiziju ministar vanjskih poslova Dimitrij Rupel, dodajući da odnose dviju država u budućnosti vidi u pozitivnom svjetlu zbog europske perspektive Hrvatske.

"Nadam se da će Hrvatska što prije ući u EU. U Europi ćemo se morati držati istih pravila, naši će europski odnosi biti dobri", ocijenio je u razgovoru šef slovenske diplomacije, ali je spomenuo kako sadašnjoj vladi zbog drugih obveza odnosi s Hrvatskom neće biti prioritet.

Što se tiče eventualne arbitraže u pogledu granice, Rupel je rekao da se zbog slabog iskustva u vezi s parafiranim sporazumom Drnovšek-Račan iz 2001. godine, kada se Hrvatska, kako je rekao, pokazala nekredibilnim pregovaračem jer nije ratificirala sporazum za koji je bivši hrvatski premijer Ivica Račan rekao da njegova vlada iza njega čvrsto stoji, boji da Hrvatska ne bi prihvatila niti takav arbitražni dogovor.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Na pitanje može li odnose s Hrvatskom pokvariti koalicijska Slovenska pučka stranka (SLS) koja sudjeluje u sadašnjoj vladi, a čiji se predsjednik Janez Podobnik zauzima za "cjelovitost Piranskog zaljeva", Rupel je rekao da se za to i sam zauzima.

"I ja inzistiram na cjelovitosti Piranskog zaljeva, to je zaključak našeg parlamenta", rekao je Rupel. Što se tiče incidenta s članovima Slovenske pučke stranke na graničnom prijelazu Plovanija, Rupel je rekao da za njega krivi grubu reakciju hrvatske pogranične policije, ali da je stvar ipak bila politički i predizborno obojana i da se na to sada ne treba osvrtati.

Inače, što se tiče pitanja granice između Hrvatske i Slovenije općenito, Rupel je rekao kako je to riješeno Badinterovim sporazumom, odnosno da su se i Hrvatska i Slovenija obvezale da će bivšu republičku granicu poštovati kao međudržavnu, a da neriješeni kopneni sektori postoje samo u Istri i u Prekmurju.

Što se tiče Jožka Jorasa i njegove kuće, Rupel je ponovio kako slovenska strana "dok sporazum o granici ne stupi na snagu" taj prostor smatra svojim teritorijem "jer je na njemu mnogo godina provodila jurisdikciju", ali da na tom području "do konačne odluke" valja "izbjegavati incidente". Na pitanje smije li Joras na svoju kuću objesiti slovensku zastavu, Rupel je rekao da misli kako bi je "morao objesiti kada to bude htio".
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara