Rupel o štedišama Ljubljanske banke i nuklearci Krško
Tekst se nastavlja ispod oglasa
SLOVENSKI ministar vanjskih poslova Dimitrij Rupel u petak je pred vanjskopolitičkim odborom slovenskog parlamenta izjavio da teze o odgovornosti Hrvatske za vraćanje duga štedišama Ljubljanske banke Zagreb, koje je u četvrtak u slovenskim medijima plasirao voditelj sukcesijskog tima Rudolf Gabrovec, ojačavaju službeno stajalište vlade u Ljubljani.
´Dokazi da Slovenija nikad nije imala obvezu prema hrvatskim štedišama nekadašnje Ljubljanske banke Zagreb, jer je jamstva odmah nakon raspada Jugoslavije preuzela Hrvatska,...ni u čemu ne mijenjaju slovensku politiku prema tom pitanju nego ju samo ojačavaju´, izjavio je Rupel na sjednici odbora
Rupel je zastupnicima rekao da je nedavno s Gabrovcem imao razgovor o tome kako sukcesijske razgovore, u koje po njegovoj ocjeni spada i pitanje Ljubljanske banke Zagreb, ´pokrenuti s mrtve točke´.
Slovenija se u tom smislu, pojašnjava Rupel, zauzima za nastavak razgovora u Baselu u okviru Banke za međunarodna poravnanja (BIS), ali je problem u tome što Hrvatska još nije ratificirala Bečki sporazum o sukcesiji, a neke se države slijednice o nastavku pregovora u Baselu nisu izjasnile.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Odgovarajući na pitanja zastupnika o napisima u slovenskim medijima da je Hrvatska elektroprivreda (HEP) Sloveniji spremna prodati svoj udio u nuklearki Krško za 720 milijuna eura Rupel je rekao da na to ne može odgovoriti jer nikakvih službenih ponuda niti HEP-a niti hrvatske vlade nije bilo.
Slovenski poslovni dnevnik ´Finance´ inače tvrdi da su izjave slovenskih dužnosnika oko Ljubljanske banke u vezi sa službenim posjetom Hrvatskoj koji za idući tjedan planira premijer Anton Rop, te da su namijenjene ispitivanju stajališta Hrvatske o tom pitanju.
´Dokazi da Slovenija nikad nije imala obvezu prema hrvatskim štedišama nekadašnje Ljubljanske banke Zagreb, jer je jamstva odmah nakon raspada Jugoslavije preuzela Hrvatska,...ni u čemu ne mijenjaju slovensku politiku prema tom pitanju nego ju samo ojačavaju´, izjavio je Rupel na sjednici odbora
Rupel je zastupnicima rekao da je nedavno s Gabrovcem imao razgovor o tome kako sukcesijske razgovore, u koje po njegovoj ocjeni spada i pitanje Ljubljanske banke Zagreb, ´pokrenuti s mrtve točke´.
Slovenija se u tom smislu, pojašnjava Rupel, zauzima za nastavak razgovora u Baselu u okviru Banke za međunarodna poravnanja (BIS), ali je problem u tome što Hrvatska još nije ratificirala Bečki sporazum o sukcesiji, a neke se države slijednice o nastavku pregovora u Baselu nisu izjasnile.
Odgovarajući na pitanja zastupnika o napisima u slovenskim medijima da je Hrvatska elektroprivreda (HEP) Sloveniji spremna prodati svoj udio u nuklearki Krško za 720 milijuna eura Rupel je rekao da na to ne može odgovoriti jer nikakvih službenih ponuda niti HEP-a niti hrvatske vlade nije bilo.
Slovenski poslovni dnevnik ´Finance´ inače tvrdi da su izjave slovenskih dužnosnika oko Ljubljanske banke u vezi sa službenim posjetom Hrvatskoj koji za idući tjedan planira premijer Anton Rop, te da su namijenjene ispitivanju stajališta Hrvatske o tom pitanju.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati